Bruxelles jača borbu protiv šumskih požara nakon najgore sezone u povijesti EU-a

Možda se to iz Hrvatske nije primijetilo s obzirom na relativno mali broj šumskih požara u protekloj godini, no požarna sezona 2025. je bila najgora u povijesti Europske unije (EU) što je natjeralo Bruxelles da osmisli načine kojima će se u budućnosti zemlje članice još kvalitetnije suprotstavljati toj nepogodi.

Prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS), u prošloj je godini u EU izgorjelo 1.079.538 hektara površine što je otprilike veličina Cipra. Ako se priključe područja koja također nadzire EFFIS na Bliskom istoku i sjeveru Afrike tada se ta površina penje na 2.242.195 hektara.

Prošlogodišnja sezona požara započela je relativno rano s izgorenih 100 tisuća hektara u EU do kraja ožujka. Dugotrajni toplinski val u prva tri tjedna kolovoza prouzročio je 22 vrlo velika požara na području Portugala i Španjolske kada je izgorjelo 460.585 hektara što je 43 posto ukupne opožarene površine u EU.

Ukupno su u 2025. zabilježena 7.783 požara u 25 od 27 zemalja članica. Jedino Luksemburg i Malta su imali sreću izbjeći požare.

Ukupna opožarena površina je bila gotovo dvostruko veća od godišnjeg prosjeka u razdoblju od 2006. do 2024. Nesretni rekordi u tom smislu pogodili su Njemačku, Španjolsku, Cipar i Slovačku.

Dosta je požarima bila zahvaćena i europska mreža zaštićenih područja Natura 2000. Na tom prostoru je izgorjelo 424.023 hektara ili 39 posto ukupne površine što je slično 2024. godini.

U europskim zemljama koje nisu članice EU-a izgorjelo je nešto malo više površine od one u EU ili 1.092.095  hektara, a najviše se toga odnosi na Ukrajinu.

“Prošla godina otkriva jasan trend – raniji početak požarne sezone te češći i jači toplinski valovi koji su se proširili i na sjevernije paralele no što je to uobičajeno”, navodi Europska komisija.

Krajem prošlog mjeseca Europska komisija prihvatila je novi integrirani pristup upravljanju rizikom od šumskih požara, što je važno i za Hrvatsku iako je protekle godine bila pošteđena velikih takvih nepogoda.

Taj pristup obuhvaća mjere sprečavanja požara, pripreme za djelovanje i odgovor kada se dogode te postupak oporavka.

Europska komisija će dodatno poboljšati alate EFFIS-a za rano upozorenje i mapiranje te nadzor požara. Na platformi EFFIS-a bit će dostupne informacije u realnom vremenu za građane i nadležne vlasti zahvaljujući europskom sustavu satelitskog nadzora.

Strategija promovira rad na krajoliku otpornijem na požare kroz održivo upravljanje zemljištem i oporavkom prirode. Istodobno se povećava kapacitet za borbu protiv požara snažnijom zračnom vatrogasnom flotom, planom raspoređivanja vatrogasaca i novim europskim središtem vatrogastva na Cipru.

Fokus će se staviti i na pripremanje stanovništva za izvanredne situacije uzrokovane požarima. Rizici od požara postaju sastavni dio financijskog planiranja u okviru europskih fondova.

“Tom strategijom EU se  prilagođava na rizike od požara koji nisu više samo sezonski već strukturalni”, poručuje Europska komisija.

Inače, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 69 šumskih požara koji su uništili 3.823 hektara površine. Od toga na područje Natura 2000 otpada 1951,5 hektara ili 0,06 posto površine tog zaštićenog područja.

Jedini požar koji je zahvatio površinu veću od 500 hektara dogodio se još u ožujku 2025. na području općine Vrlika.

Za usporedbu, u Bosni i Hercegovini je bilo 299 požara, a opožarena površina je iznosila 39.709 hektara. Albanija se borila protiv 351 požara, a uništeno je 61.657 hektara.

U Europi je najviše prostora izgorjelo u Ukrajini, čak 659.853 hektara. Druga je na tom popisu Španjolska sa 401.266 hektara, a treći Portugal s 284.012 hektara.