Troškove osiguranja zbog šumskih požara sve teže podnose građani, vlade i osiguravatelji

Veliki požari koji su ovih dana pogodili Francusku i Španjolsku još jednom upozoravaju na neugodnu stvarnost planeta koji se zagrijava i na mogućnost da neka područja naprosto više neće biti moguće pokriti osiguranjima.

Zapravo je odgovor na problem osiguranja jednostavan i brutalan. Ili će vlade uskočiti kako bi zaštitili građane od rastućih premija osiguranja, što onda stvara pritisak na javne financije, ili će ljudi ostati bez zaštite i financijskog pokrića za imovinu kada ona strada u poplavama ili požarima.

Rastući rizici su naveli Europsku središnju banku (ESB) i europskog regulatora u području osiguranja da pozovu Europsku komisiju na aktivniji pristup u stvaranju sheme reosiguranja na europskoj razini te javnog fonda za prirodne katastrofe.

“Ono što se ovoga ljeta događa u Europi je jedinstveno. Ovi toplotni valovi i požari su iskaz naglašenog rasta ekstremnih vremenskih uvjeta koji stvaraju troškove kućanstvima, tvrtkama i vladama”, kazala je zamjenica guvernera francuske središnje banke Agnes Benassy-Quere.

Nikhil da Victoria Lobo iz švicarskog reosiguravatelja Swiss Re ističe da su šumski požari najbrže rastuća vremenska prijetnja globalno premda su dosad imali relativno mali udio u osiguranim gubicima u Europi.

Podaci Europske agencije za okoliš govore da su troškovi  povezani s ekstremnim vremenskim prilikama u EU u razdoblju od 2021. do 2024. iznosili preko 200 milijardi eura.

Osiguravateljske tvrtke u međuvremenu podižu cijene ili se čak povlače iz nekih izrazito rizičnih područja ostavljajući vlade i građane da se sami nose s neosiguranim gubicima.

“U Europi 75 posto šteta povezanih s prirodnim nepogodama nije osigurano”, kaže Ariel Le Bourdonnec iz nevladine udruge Reclaim Finance.

Za osiguravatelje najskuplje prirodne nepogode su poplave i oluje, a nakon toga ekstremna vrućina i šumski požari.

Stručnjaci smatraju da stvari mogu biti samo gore.

“Od 1970. osigurana šteta od šumskih požara u Europi je porasla za osam do 11 posto godišnje u realnim terminima”, kaže Da Victoria Lobo.

U trenutačnim šumskim požarima na jugozapadu Francuske stradalo je najmanje 240 domova i vlada je najavila da će većina dobiti novac za ponovnu izgradnju svojih kuća. Na napregnute francuske javne financije dodatan su teret i troškovi pošumljavanja, obnove i naknade za zaposlene u tvrtkama koje su morale zaustaviti poslovne aktivnosti. U departmanu Gironde oko 130 tisuća ljudi ne može raditi zbog požara.

Kumulativni učinak prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama stvara pritisak na osiguravatelje da podižu premije osiguranja kako bi se spriječili gubici na novim policama. Reosiguravatelji, koji bi trebali zaštititi osiguravatelje, se povlače iz nekih pokrića ili nameću franšizne uvjete.

U španjolskom turističkom sektoru premije osiguranja su porasle 15 posto godišnje u zadnjih pet godina, a one koje se odnose na imovinu na talijanskoj obali 25 posto u pet godina zbog učestalijih oluja i poplava.

U Francuskoj je osiguranje stambenog prostora poraslo za 7,8 posto prošle godine, a premija za klimatske nepogode, što ne uključuje šumske požare, za 66 posto. U nekim dijelovima zemlje postaje sve teže osigurati imovinu.

“Nekad privatni sektor ponese glavni teret, nekad se šteta odrazi u javnim financijama, no svi ti događaji su vrlo skupi za zemlje koje pogode”, ističe Benassy-Quere.

ESB i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predlažu da se problem troškova pokuša riješiti putem nove javno-privatne osiguravateljske sheme i novog EU fonda za financiranje štete od katastrofa koje pogađaju zajednicu.

Europska komisija bi trebala ove godine predstaviti paket mjera za klimatsku otpornost i upravljanje rizikom.

Osiguravatelji žele i da se više radi na prevenciji.

“Zemlje bi trebale stati sa širenjem imovine u visokorizičnim područjima, odnosno onima sklonim požarima i poplavama”, smatra klimatski znanstvenik u najvećem svjetskom reosiguravatelju Munich Re Tobias Grimm.