Ekstremne vrućine ove bi godine mogle europskim gospodarstvima nanijeti trošak od oko 180 milijardi eura, što je otprilike jedan posto BDP-a.
Taj postotak, piše Euronews, otprilike je jednak i gospodarskom rastu koji se za EU očekivao u 2026., pri čemu bi među državama članicama najteže mogla biti pogođena Francuska.
Prema istraživanju koje je objavila Triodos Bank, dugotrajni toplinski val koji ovog ljeta zahvaća Europu mogao bi izbrisati godinu dana gospodarskog rasta.
Analiza procjenjuje da će šteta uzrokovana ekstremnim vrućinama i šumskim požarima kumulativno iznositi 180 milijardi eura, što predstavlja oko jedan posto BDP-a. U odnosu na očekivani rast EU od približno 1,1 posto, Uniju bi to dovelo gotovo do stagnacije.
Banka štetu prati kroz četiri kanala, od kojih su tri kvantificirana kao prosjeci za EU.
Smanjeni prinosi usjeva i proizvodnja mlijeka, zajedno s poskupljenjem hrane koje iz toga proizlazi, čine oko 0,15 posto BDP-a.
Ograničena proizvodnja nuklearnih, hidroelektrana i termoelektrana, smanjena učinkovitost solarne energije te više veleprodajne cijene električne energije dodaju još 0,12 do 0,15 posto, dok poremećaji u kapacitetima željezničkog, cestovnog i riječnog prometa doprinose s 0,15 posto.
Najveći učinak, a ujedno i onaj koji je najteže precizno procijeniti, odnosi se na produktivnost rada.
Pročitajte još:
Proizvodnja po radniku počinje padati kada temperature prijeđu otprilike 25 do 30 stupnjeva, a najveći su gubici u poslovima koji se obavljaju na otvorenom i zahtijevaju veći fizički napor. Trpi i uredski rad, dijelom zato što visoke temperature narušavaju san i kognitivne sposobnosti.
Međudržavna analiza koju je provela Allianz, a na koju se istraživanje poziva, procjenjuje da se proizvodnja po satu rada smanjuje za oko tri posto za svaki stupanj iznad 30 stupnjeva ako takve temperature potraju nekoliko dana.
