Europska unija (EU) je proteklih godinu dana puno radila na modifikaciji zelenog plana koji služi za borbu protiv klimatskih promjena, ali i potrebama reindustrijalizacije.
No, s dolaskom ljeta koje je ponovno donijelo velike vrućine i sve što one znače opet se nedvojbeno pokazuje se kako je globalno zatopljenje loše za ekonomiju.
“Još uvijek postoji krivo razmišljanje da postoji kompromis između gospodarstva i klimatske politike. A već dugo vremena znamo da će nas učinci neublaženih klimatskih promjena koštati puno više no bilo kakvo djelovanje”, upozorava direktor britanskog Instituta Grantham Research koji se bavi klimatskim promjenama Bob Ward.
Samo u toplinskom valu krajem lipnja u Europi je umrlo više od 14 tisuća ljudi, a gotovo pola milijuna je ovoga ljeta moralo bježati od požara. Ljudska patnja je jasna, no tome treba pridodati i cijenu koju plaća ekonomija.
Troškovi obnove zbog stravičnih požara u Španjolskoj i Francuskoj, pa i u Grčkoj, računat će se u milijardama eura. Tvrtke svaki dan zbog vrućina gube na produktivnosti. Suša uništava usjeve, a niski vodostaji stvaraju probleme u proizvodnji električne energije.
Neke su štete vidljive jedino u bilancama tvrtki. Produktivnost pada dva do tri posto po svakom stupnju rasta temperature iznad određenog praga, a energetski troškovi za tvrtke rastu kako raste uporaba klimatizacije.
Osiguravateljska grupacija Allianz procjenjuje da će u razdoblju od 2026 do 2030. kumulativni gubici za bruto društveni proizvod (BDP) zbog klimatskih učinaka doseći sedam posto što će značiti 240 milijardi dolara za Francusku, 147 milijardi dolara za Italiju, 131 milijardu dolara za Njemačku i 120 milijardi dolara za Španjolsku.
U Njemačkoj je pad produktivnosti krajem lipnja zbog vrućina donio gubitak od najmanje 6,3 milijarde eura.
Europsko udruženje za proizvodnju žitarica Coceral navodi da je lipanjskih toplotni val odnio devet milijuna tona žitarica što je, prema nekim procjenama, gubitak od dvije milijarde eura za poljoprivrednike.
Rajna je prošloga tjedna pala na najniži vodostaj otkako se vode mjerenja, odnosno od 1880.
Brodovi smanjuju zbog toga količine tereta i do 80 posto. Tvrtka Thyssenkrupp je objavila da je smanjila proizvodnju zbog toga što materijal ne stiže, navodi Politico.
Stefan Kooths s kielskog Instituta za svjetsko gospodarstvo kaže da bi nizak vodostaj Rajne mogao smanjiti njemački BDP u trećem tromjesečju za 0,1 do 0,2 posto i time izbrisati blagi oporavak.
Mađarska nuklearna elektrana Paks proizvodi tek desetinu uobičajene količine struje zbog niskog vodostaja Dunava. Ona osigurava oko trećine posto struje koju Mađarska godišnje troši.
Rumunji su mijenjali tok rijeke kako bi vodu usmjerili prema reaktoru, a u Srbiji je sve kompliciraniji rad hidroelektrana.
Sarah Meier, stručnjakinja za ekonomiku klime sa sveučilišta u Zurichu, kaže da su između 2011. i 2018. Portugal, Španjolska, Italija i Grčke izgubile gotovo 2,1 milijardu eura godišnje zbog požara. Može se onda zamisliti kakva je situacije za prošlu i ovu godinu.
Ona smatra da su sada gubici višestruko veći.
Francusko ministarstvo za ekološku tranziciju procjenjuje da će obnova svakog hektara opožarene površine koštati i do 10 tisuća eura.
Iako se obnova nakon požara u statistici svrstava u rast BDP-a, Meier napominje da je zapravo riječ tek o ponovnoj izgradnji uništenog kapitala.
Pročitajte još:
Anders Levermann, stručnjak za klimu s Instituta za proučavanje klimatskih promjena iz Potsdama, kaže da prava šteta leži u onemogućavanju ekonomskih aktivnosti.
“Kada niski vodostaj onemogući rad tvornice cementa u Heidelbergu ili kada Mađarska i Francuska moraju gasiti nuklearne reaktore, guši se ekonomska aktivnost”, rekao je.
Jasno je da što god EU-u bude dulje trebalo da dođe do cilja nultih neto emisija to će gubici i šteta biti veći.
Jedan odgovor
Globalno zatopljenje je zabrinjavajuce, svake godine sve vise