Hrvatska ima veću stopu mladih samozaposlenih osoba od europskog prosjeka

Kako tehnologija dinamičnim korakom bez presedana zadnjih godina djeluje na preoblikovanju radnih mjesta dio mladih ljudi uspješno iznalazi načine za zarađivanje za život pribjegavajući samozapošljavanju iz kreativnosti i inovacije ili nužde.

U protekloj godini 2,06 milijuna građana Europske unije (EU) u dobi između 20 i 29 godina bilo je samozaposleno i to predstavlja udio od 7,9 posto u ukupnom broju samozaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, pokazuju novi podaci Eurostata.

Među zemljama članicama najveći udio mladih poduzetnika i poduzetnica u ukupnom samozaposlenom stanovništvu ima Slovačka, i to 12,2 posto. Druga je Malta s 10,5 posto te treća Rumunjska s 10,3 posto. Na dnu ljestvice su mladi Irci s brojkom od 5,1 posto, a zatim Bugari s 5,3 posto te Španjolci s 5,9 posto.

Ipak treba napomenuti da se nekad poduzetništvo javi kao odraz činjenice da su mogućnosti pronalaženja posla na tržištu rada prilično sužene.

Hrvatska je dosta solidno plasirana na ljestvici EU zemalja na 12. mjestu, a udio mladih poduzetnika u ukupnom broju samozaposlenih je 8,8 posto. Slovenija i Njemačka su, recimo, lošije jer imaju udjele između šest i sedam posto.

Hrvatska ima 199,5 tisuća samozaposlenih osoba, a u dobi od 20 do 29 godina ima ih 17,5 tisuća. U Sloveniji ih ima 7,6 tisuća od ukupnog broja od 116,8 tisuća. U Njemačkoj je odnos 194,9 tisuća mladih poduzetnika naspram 2,93 milijuna ukupno samozaposlenih.

U Slovačkoj, koja je na vrhu ljestvice, ima 382 tisuće samozaposlenih od čega je 46,5 tisuća u dobi od 20 do 29 godina.

Inače, ukupan broj samozaposlenih u EU je 26 milijuna.

Stopa ukupne zaposlenosti mladih od 20 do 29 godina je u prošloj godini bila na 65,6 posto, što je 6,3 postotna boda više no u 2015. godini.

Nizozemska je imala najveću tu stopu i ona je bila na 84 posto ispred Malte s 82,1 posto. Treća je Njemačka sa 77 posto.

Italija je na dnu ljestvice s brojkom od 47,6 posto, a ispred nje su Rumunjska s 52 posto i Bugarska s 52,7 posto.

U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti mladih bila na 60,8 posto, dakle gotovo pet postotnih bodova ispod prosjeka EU-a.

U Sloveniji je bila nešto iznad tog prosjeka sa 66,4 posto.

Između Italije i Njemačke je razlika skoro 30 postotnih bodova, a između su se ubacile Francuska i Španjolska gdje je stopa zaposlenosti mladih na 58,2, odnosno 67,1 posto.