Hrvatska zadržala javni dug ispod prosjeka eurozone, EU bilježi rast

Kretanje javnog duga jedan je od važnih pokazatelja stabilnosti javnih financija i otpornosti gospodarstva na buduće ekonomske izazove. Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju različite trendove među članicama Europske unije, dok hrvatski pokazatelji otvaraju pitanje dugoročne održivosti državnih financija u uvjetima rasta javnih rashoda i proračunskih potreba.

Na kraju drugog tromjesečja ove godine omjer bruto duga opće države i bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni iznosio je 88,8 posto, što je povećanje u usporedbi s krajem prvog tromjesečja kada je iznosio 88,4 posto. U Europskoj uniji (EU) se omjer također povećao s 82,5 posto na 82,9 posto, objavio je Eurostat.

U usporedbi s drugim tromjesečjem 2025., omjer državnog duga i BDP-a povećao se i u eurozoni (s 87,3 posto na 88,8 posto) i u EU (s 81,4 posto na 82,9 posto).

U razdoblju od travnja do lipnja 2026. dug opće države sastojao se od 84,5 posto dužničkih vrijednosnih papira u eurozoni i 83,9 posto u EU, 13,1 posto kredita u eurozoni i 13,8 posto u EU te 2,4 posto valuta i depozita i u eurozoni i u EU.

Među državama članicama, najviši omjeri državnog duga i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2026. zabilježeni su u Grčkoj (140,8 posto), Italiji (139,9 posto), Francuskoj (119,1 posto), Belgiji (110,2 posto) i Španjolskoj (101,4 posto).

S druge strane, najniži omjer zabilježen je u Estoniji, 26,1 posto. Zatim su Danska (27,1 posto), Luksemburg (28,2 posto) i Bugarska (28,7 posto). U Hrvatskoj je iznosio 56,2 posto.

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2026., 15 država članica zabilježilo je porast omjera duga i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2026., 10 ih je zabilježilo smanjenje, a omjer je ostao stabilan u Nizozemskoj i Španjolskoj.

Najveći porast zabilježen je u Poljskoj, tri postotna boda. Na drugom mjestu je Portugal s 2,1 postotni bod, a na trećem Latvija s 1,9 postotnih bodova. Među državama s velikim rastom bile su i Litva (1,6 postotnih bodova), Francuska (1,4 postotna boda), Italija i Malta (obje po 1,3 postotna boda) te Estonija (1,1 postotni bod).

Najveći pad, od tri postotna boda, zabilježen je na Cipru. Slijede Grčka, s padom od 2,7 postotnih bodova, Mađarska s dva postotna boda, Irska s padom od 1,8 postotnih bodova, Hrvatska s 1,6 postotnih bodova i Slovačka s jednim postotnim bodom.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski javni dug na kraju 2025. godine iznosio je 52,37 milijardi eura, odnosno 55,7 posto BDP-a. Iako je nominalni dug porastao za 3,09 milijardi eura ili 6,3 posto u odnosu na kraj 2024., njegov udio u BDP-u smanjen je za 0,8 postotnih bodova.

Prema ugovoru iz Maastrichta, udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice EU-a ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države ne smije biti veći od 60 posto BDP-a. Dakle, Hrvatska je ostala ispod maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a.

Istodobno se povećao proračunski deficit. U 2025. godini iznosio je 2,83 milijarde eura, odnosno tri posto BDP-a, dok je godinu ranije bio 2,14 milijardi eura ili 2,5 posto BDP-a.

Na rast deficita utjecalo je povećanje državnih rashoda, među ostalim za investicije, naknade zaposlenima i socijalne naknade, iako su veći porezni prihodi i socijalni doprinosi ublažili njihov učinak.

Podaci DZS-a pokazuju i da su prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz porasli za 8,1 posto, na 17,82 milijarde eura, dok su prihodi od poreza na dohodak i bogatstvo dosegnuli 7,29 milijardi eura, što je rast od 7,8 posto. Neto socijalni doprinosi povećani su za 15,4 posto, na 11,36 milijardi eura.

Iako Hrvatska i dalje zadržava prostor unutar europskih fiskalnih pravila, dugoročna stabilnost javnih financija ovisit će o sposobnosti države da uskladi rast rashoda s održivim prihodima i gospodarskim rastom.

Pritom nije važna samo trenutačna razina zaduženosti, nego i način na koji se javni novac troši te doprinosi li stvaranju temelja za snažnije i otpornije gospodarstvo.