Transparentnije planiranje javnog novca, učinkovitije korištenje europskih sredstava i veća sposobnost proračuna da odgovori na krize tri su glavna cilja predloženih izmjena i dopuna Zakona o proračunu, predstavljeno je u četvrtak u Ministarstvu financija.
Prijedlog zakonskih izmjena prije upućivanja u javno savjetovanje predstavila je državna tajnica Tereza Rogić Lugarić. Poticaj za izmjene novi je europski okvir fiskalnih pravila, prema kojem se dosadašnji godišnji program stabilnosti zamjenjuje nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom.
Plan će obuhvaćati razdoblje od četiri godine, dok će se o njegovu provođenju i dalje izvještavati svake godine.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027., a primjenjivao bi se od proračunskog razdoblja od 2028. do 2030. godine. Državni proračun donosi se i planira za trogodišnje razdoblje.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na sposobnost proračuna da odgovori na nepredvidive situacije, uključujući energetske krize, prirodne katastrofe i druge posebne okolnosti. Za saniranje njihovih posljedica unaprijed će se planirati proračunske rezerve po pojedinim stavkama. Tako bi država unaprijed trebala znati koji se dio rezervi može upotrijebiti u nepredvidivim situacijama, uz zakonom određene postotke i namjenu.
Cilj je smanjiti potrebu za naknadnim i improviziranim preraspodjelama novca kada nastupi kriza te omogućiti bržu reakciju državnih institucija.
Mijenjaju se pravila zaduživanja gradova i općina
Izmjenama zakona trebala bi se dobiti realnija slika zaduženosti jedinica lokalne i područne samouprave, osobito kada koriste kredite za financiranje projekata koji se sufinanciraju europskim novcem.
Krediti kojima gradovi, općine i županije privremeno premošćuju razdoblje do primitka bespovratnih europskih sredstava neće se uračunavati u njihov dopušteni opseg zaduživanja. Međutim, dio kredita koji se odnosi na njihovo vlastito sudjelovanje u projektu ulazit će u izračun.
Prema predloženom rješenju, u ograničenje zaduživanja lokalne jedinice, koje iznosi do 20 posto njezinih ukupnih prihoda, neće ulaziti kreditno zaduženje koje odgovara iznosu odobrenih bespovratnih sredstava za prihvatljive troškove projekta. U ograničenje će se uračunavati samo zaduženje potrebno za financiranje vlastitog udjela.
Takav bi model trebao olakšati provedbu europskih projekata jer privremeno financiranje odobrenog europskog dijela projekta više neće smanjivati prostor lokalnih jedinica za druga potrebna ulaganja.
Istodobno se uvode stroži rokovi za dostavu nacrta lokalnih proračuna. Gradovi i općine dobit će, međutim, više vremena za korištenje prenesenog proračunskog viška. Dosad su ta sredstva morali potrošiti tijekom sljedeće tri godine, dok će predloženim izmjenama razdoblje za njihovo korištenje biti produljeno.
U odluku o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje uključivat će se i rashodi povezani s europskim sredstvima. Time bi se trebalo preciznije planirati njihovo trošenje i procjenjivati koliko novca Hrvatska može povući u nadolazećim proračunskim razdobljima.
Stroža kontrola odluka HZZO-a, HAC-a i Hrvatskih cesta
Predložene izmjene proširuju i obuhvat registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U registar će biti uključeni izvanproračunski korisnici takozvane druge skupine, među kojima su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatski operator tržišta energije.
Njihovo uključivanje trebalo bi državi omogućiti bolji nadzor nad financijskim poslovanjem i precizniji izračun proračunskog deficita i javnog duga.
Veće promjene očekuju i izvanproračunske korisnike prve skupine, među kojima su HZZO, Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste. Za svaku odluku koja ima financijske posljedice morat će izraditi procjenu fiskalnog učinka.
Prije donošenja takve odluke ili akta morat će pribaviti mišljenje nadležnog ministra i ministra financija. Time bi se trebala smanjiti mogućnost donošenja odluka koje naknadno stvaraju neplanirane troškove za državni proračun.
Pročitajte još:
Uvodi se i mogućnost preraspodjele sredstava unutar financijskih planova izvanproračunskih korisnika. Oni će tijekom godine moći preusmjeravati novac između pojedinih stavki ako se za to pokaže potreba, čime dobivaju veću operativnu fleksibilnost.
Predložene izmjene tako istodobno pojačavaju fiskalni nadzor i omogućuju lakše prilagođavanje planova tijekom godine. Njihov će stvarni učinak, međutim, ovisiti o tome hoće li unaprijed planirane rezerve i procjene fiskalnog učinka doista spriječiti da se novi troškovi prebacuju u proračun tek nakon donošenja odluka.
