Vlada je rebalansom državnog proračuna za 2026. povećala planirane prihode za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi, dok rashodi rastu za 745 milijuna eura, na 40,6 milijardi. Proračunski manjak ostaje na 2,9 posto BDP-a, a javni dug trebao bi se dodatno smanjiti na 55,5 posto BDP-a.
Vlada je na sjednici u petak usvojila prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2026. godinu, kojim se povećavaju i prihodi i rashodi, ali se projekcija proračunskog manjka zadržava ispod granice od tri posto BDP-a.
Prihodi se povećavaju za 853 milijuna eura, na ukupno 36,6 milijardi eura, dok rashodi rastu za 745 milijuna eura, na 40,6 milijardi eura.
Premijer Andrej Plenković rekao je da će manjak državnog proračuna iznositi 2,9 posto BDP-a, što ostaje unutar maastrichtskog kriterija od tri posto.
Istodobno Vlada očekuje nastavak smanjenja udjela javnog duga. Nakon 56,3 posto BDP-a na kraju 2025., do kraja ove godine trebao bi se spustiti na 55,5 posto BDP-a.
Vlada je dan ranije ponovila i procjenu da bi hrvatski nominalni BDP u 2026. prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura, uz očekivani realni gospodarski rast od oko 2,4 posto.
Više novca za mirovine, zdravstvo i mjere pomoći
Dodatna sredstva rebalansom se usmjeravaju na mirovine, socijalne naknade, zdravstvo i obrazovanje, kao i na provedbu 11. paketa mjera za zaštitu građana i gospodarstva. Nastavljaju se i ulaganja u obranu, prometnu infrastrukturu, posebno željeznicu, te energetiku.
Plenković je rebalans predstavio kao nastavak politike kojom Vlada želi istodobno financirati povećanje plaća i mirovina, održavati investicijski ciklus i zaštititi standard građana, uz zadržavanje stabilnosti javnih financija.
U odnosu na izvorni proračun za ovu godinu, rast prihoda pritom je nešto veći od povećanja rashoda. Prvotni plan za 2026. predviđao je oko 35,7 milijardi eura prihoda i 39,8 milijardi eura rashoda.
To znači da rebalans ne mijenja bitno zacrtanu razinu deficita, nego prije svega preraspodjeljuje veće prihode prema rashodima koji su tijekom godine porasli.
Deficit ostaje tik ispod europske granice
Najvažnija fiskalna brojka ostaje deficit od 2,9 posto BDP-a. Ta razina Hrvatskoj omogućuje da ostane ispod referentne granice EU-a od tri posto, ali istodobno pokazuje da se prostor za dodatno povećavanje rashoda ne širi jednako brzo kao nominalni prihodi.
Rebalans dolazi u trenutku kada država mora istodobno financirati rast socijalnih izdataka, zdravstvo, obranu i velike infrastrukturne projekte, dok su troškovi financiranja u Europi viši nego u razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa.
Smanjenje omjera javnog duga prema BDP-u pritom je dijelom rezultat rasta nominalnog gospodarstva. Ako BDP premaši 100 milijardi eura, isti ili čak nešto veći apsolutni iznos duga čini manji udio ukupne gospodarske aktivnosti.
Pročitajte još:
Vlada zato rebalansom zadržava dva paralelna cilja: povećati rashode ondje gdje su tijekom godine narasle potrebe, ali pritom ne prijeći deficit od tri posto BDP-a i nastaviti spuštati relativnu razinu javnog duga.
Upravo će održavanje te ravnoteže biti sve važnije ako se u idućim godinama nastave povećavati izdaci za mirovine, zdravstvo, obranu i infrastrukturu, dok cijena državnog zaduživanja ostane viša nego u prethodnom desetljeću.
