Novi europski sedmogodišnji proračun treba krenuti od početka 2028. godine i poželjno je da njegov iznos i struktura budu dogovoreni i usuglašeni do kraja ove godine, a jedan od bitnih elemenata razilaženja među zemljama članicama je koliko i na koji način Europska unija (EU) treba prikupiti vlastitih prihoda mimo uplata iz nacionalnih izvora.
Logično, jedini način da se osiguraju vlastita EU sredstva su porezi, no zemlje članice imaju različite poglede na to koji bi to porezi trebali biti budući da se vlade teško odriču nadzora nad vlastitim poreznim prihodima.
Stoga je dobra vijest koju je pozdravilo irsko predsjedništvo EU-a da je postignuta suglasnost o uvođenju europskog poreza na inozemne zagađivače te na elektronički otpad, vidi se iz dokumenta u koji je uvid imao Politico.
Upravo su u tijeku intenzivne konzultacije oko veličine novog EU proračuna i načina njegova punjenja budući da irsko predsjedništvo želi pripremiti konkretan kompromisan prijedlog za samit EU-a sredinom listopada.
Europska komisija je predložila iznos od gotovo dva bilijuna eura, no nekolicina sjevernih zemalja, uključivo Njemačku, želi to smanjiti za poveći iznos u stotinama milijardi eura.
Sada su predstavnici zemalja članica iskazali otvorenost za prihvaćanje zajedničkog poreza na ugljični uvoz iz trećih zemalja koji je poznat kao mehanizam za ugljičnu kontrolu na granicama (CBAM). Također, posebno bi se obračunavao porez na neprikupljeni elektronički otpad.
“Među prijedlozima Europske komisije za vlastite izvore najviši stupanj suglasnosti postoji oko CBAM-a s tim da su mnogi otvoreni da se poveća stopa izdvajanja”, navodi irsko predsjedništvo.
Foto: Pixabay.com
Prema sadašnjim pravilima, države članice moraju preusmjeriti 75 posto prihoda od CBAM-a u proračun EU-a dok zadržavaju 25 posto kao prihod nacionalnih proračuna.
Procjena je da bi CBAM trebao generirati 1,644 milijarde eura godišnje što bi na razini sedam godina to onda iznosilo i do 11,5 milijardi eura, procjena je Bruxellesa.
Porez na elektronski otpad bi mogao polučiti prihodima od 17,9 milijardi eura godišnje. Postoji visoki stupanj suglasnosti oko njegova uvođenja, a određene kritike se javljaju uglavnom vezano za statistička pitanja, poručuje službeni Dublin.
Francuska je zemlja koja predvodi u nastojanjima da se uvede više poreza na razini EU-a i time smanje nacionalni doprinosi europskom proračunu.
Europska komisija je izvorno predložila pet novih vrsta poreza. To su osim spomenuta dva još i shema trgovanja emisijama (ETS), korporativna dobit i duhan. Sve skupa to bi iznosilo prihod od 66 milijardi eura godišnje. No, ostale tri ideje su u velikoj mjeri naišle na otpor među zemljama članicama. Bilo koja odluka o porezima na razini EU-a mora biti donijeta jednoglasno.
Što se ETS-a tiče, tome se opire skupine zemalja na istočnom krilu, kao što su Poljska i Mađarska, koje žele zadržati te prihode u vlastitom proračunu.
Irsko predsjedništvo je zaključilo da su mnoge vlade kritizirale zajednički porez na duhan, a većina se opire i korporativnom porezu smatrajući da bi to moglo naštetiti konkurentnosti.
Kako bi se povećao broj opcija Europski parlament je proljetos predložio europski porez na online kockanje, kripto tvrtke te velike digitalne kompanije.
Pročitajte još:
Dublin je ipak odbacio uzeti u obzir te ideje navodeći da većina zemalja članica smatra kako nije realno pripremiti ih već za proračun koji kreće od početka 2028. godine.
Nekolicina zemalja je pokazala određenu otvorenost prema digitalnom porezu, no neke druge upozoravaju na geopolitičke elemente kao što je prijetnja odmazdom SAD-a.
U novom proračunu moraju se predvidjeti i sredstva za otplatu zajedničkog duga za fond oporavka i otpornosti nakon pandemije, a među članicama vlada podijeljenost oko ideje da se ta otplata odgodi. Potreban iznos je 25 milijardi eura godišnje.
