Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje u 2024. godini dosegnula je 3,09 milijardi eura, što je 8,8 posto više nego godinu ranije, a najizraženiji rast bruto dodane vrijednosti zabilježila je Panonska Hrvatska, gdje je ona porasla čak 34,5 posto, pokazuju novi regionalni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Bruto dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede ukupno je povećana s 1,395 milijardi eura u 2023. na 1,650 milijardi eura u 2024., odnosno za 18,2 posto.
Istodobno su osnovni troškovi proizvodnje, koje DZS iskazuje kroz međufaznu potrošnju, na razini Hrvatske blago smanjeni, za 0,4 posto, na 1,439 milijardi eura.
Najveći dio hrvatske poljoprivrede i dalje otpada na Panonsku Hrvatsku, gdje je vrijednost outputa poljoprivredne djelatnosti povećana za 10,4 posto, s 1,536 na 1,695 milijardi eura.
Još je snažnije porasla bruto dodana vrijednost, sa 738 na 992 milijuna eura, dok je međufazna potrošnja istodobno pala 12 posto, sa 798 na 703 milijuna eura.
Najbrži rast ukupnog poljoprivrednog outputa, međutim, ostvarila je Jadranska Hrvatska. Vrijednost proizvodnje ondje je porasla 15,7 posto, s 451 na 521 milijun eura.
No istodobno je međufazna potrošnja povećana čak 21,6 posto, na 356 milijuna eura, dok je bruto dodana vrijednost rasla znatno sporije, za 4,6 posto, na 165 milijuna eura.
Biljna proizvodnja rasla brže od stočne
Na razini Hrvatske znatno je snažnije rasla biljna nego stočna proizvodnja. Output biljne proizvodnje povećan je 12,1 posto, s 1,575 na 1,766 milijardi eura, dok je vrijednost stočne proizvodnje porasla pet posto, s 1,111 na 1,166 milijardi eura.
Kod biljne proizvodnje najveću stopu rasta bilježi Grad Zagreb, 34,1 posto, ali riječ je o vrlo maloj osnovici, vrijednost je povećana s 15 na 20 milijuna eura.
U Jadranskoj Hrvatskoj biljna proizvodnja rasla je 19,3 posto, a u Panonskoj 14 posto. Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od samo dva posto.
Kod stočne proizvodnje najveći rast zabilježila je Jadranska Hrvatska, 13,7 posto, dok je u Panonskoj rast iznosio 5,9 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj 1,6 posto. Grad Zagreb jedina je regija s padom, i to od 18,5 posto, sa deset na osam milijuna eura.
Sjeverna Hrvatska jedina s padom dodane vrijednosti
Najslabije rezultate među većim poljoprivrednim regijama bilježi Sjeverna Hrvatska.
Vrijednost njezina poljoprivrednog outputa povećana je samo 1,9 posto, s 828 na 844 milijuna eura, dok je međufazna potrošnja porasla 7,6 posto, na 363 milijuna eura.
Bruto dodana vrijednost zato je u toj regiji pala dva posto, s 491 na 481 milijun eura.
Sjeverna Hrvatska jedina je od četiri statističke regije u kojoj je DZS u 2024. zabilježio pad bruto dodane vrijednosti poljoprivrede.
Pročitajte još:
DZS ekonomske račune poljoprivrede izračunava na temelju vlastitih istraživanja te administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Podaci obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poslovne subjekte.
