Njemački kancelar Friedrich Merz i čelnici još pet država članica Europske unije zaprijetili su da neće podržati novi sedmogodišnji proračun Unije ako se u njemu ne osiguraju rezovi vrijedni stotine milijardi eura.
Njemačka, Nizozemska, Švedska, Danska, Austrija i Finska traže temeljitu reformu proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Europska komisija predložila je okvir vrijedan gotovo dva bilijuna eura, odnosno oko 1,26 posto prosječnog bruto nacionalnog dohotka EU-a u tom razdoblju.
Čelnici šest zemalja poručuju da se europski proračun mora prilagoditi novim ekonomskim i sigurnosnim prioritetima te da nije moguće istodobno znatno povećavati izdvajanja za obranu, konkurentnost i industriju, a zadržati dosadašnje razine tradicionalne potrošnje.
“Proračun se mora temeljito reformirati. Moramo donositi izbore”, stoji u pismu šest država.
Diplomat jedne od potpisnica poručio je da bez rezova vrijednih stotine milijardi eura dogovor tijekom ove godine neće biti moguć.
Više novca za obranu i konkurentnost, manje za tradicionalne politike
Šest zemalja želi veći dio sredstava preusmjeriti prema obrani i inovativnim kompanijama kako bi EU mogao odgovoriti na sve snažniju konkurenciju iz SAD-a i Kine.
Istodobno traže smanjenje sredstava za poljoprivredu i slabije razvijene regije, područja koja tradicionalno čine velik dio europske proračunske potrošnje.
Komisijin prijedlog već predviđa znatnu promjenu strukture budućeg proračuna, uključujući snažniji naglasak na obranu, sigurnost, konkurentnost, energetiku i otpornost, uz zadržavanje poljoprivrede i kohezijskih politika među ključnim prioritetima.
Njemačka i ostalih pet potpisnica zajedno osiguravaju oko 40 posto prihoda europskog proračuna, zbog čega njihov zahtjev ima veliku težinu u pregovorima.
Za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira potrebna je jednoglasna suglasnost svih 27 država članica.
Sedamnaest zemalja traži upravo suprotno
S druge strane pregovaračkog stola nalazi se skupina od 17 država, među kojima su Španjolska i Italija, koje traže da sredstva za poljoprivredu i regionalni razvoj ne budu smanjena, nego povećana.
Dio tih zemalja također želi da ukupni proračun bude veći od gotovo dva bilijuna eura koje je predložila Komisija te zagovara novo zajedničko zaduživanje EU-a.
Takvoj ideji protive se Njemačka i njezini saveznici, koji zajednički dug smatraju neprihvatljivim modelom za financiranje rastuće europske potrošnje.
Francuska zauzima drukčiju poziciju. Iako je neto uplatiteljica u europski proračun, istodobno je najveća korisnica poljoprivrednih subvencija te zagovara nove izvore prihoda na razini cijele Unije.
Europska komisija predložila je da se dodatnih oko 60 milijardi eura godišnje prikupi kroz nove izvore prihoda, među kojima su veći prihodi iz sustava trgovanja emisijama, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, nameti povezani s nerecikliranim elektroničkim otpadom, duhanom i velikim kompanijama.
No takvi prijedlozi nailaze na otpor država članica jer je oporezivanje i dalje ponajprije nacionalna nadležnost.
Pregovori ulaze u osjetljivu fazu
Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, trebala bi do sredine listopada pripremiti kompromisni prijedlog.
Pročitajte još:
Zadatak će biti pronaći ravnotežu između najvećih neto uplatiteljica, koje zahtijevaju manji proračun, i skupine zemalja koje žele sačuvati ili povećati sredstva za poljoprivredu i kohezijsku politiku.
Europski čelnici ranije su se obvezali pokušati postići dogovor do kraja 2026. godine kako bi se zakonodavni postupak mogao završiti tijekom 2027., prije nego što novi proračun počne vrijediti 1. siječnja 2028.
Spor oko novog proračuna tako se sve jasnije pretvara u raspravu o tome što će biti prioritet Europske unije u sljedećem desetljeću: tradicionalne subvencije ili veća ulaganja u obranu, tehnologiju i konkurentnost.
Jedan odgovor
Zanimljivo mi je ovo citat