Sve veći troškovi servisiranja rastućeg duga predstavljaju ozbiljan rizik za države diljem svijeta, upozorili su ekonomisti. Globalni dug u prvoj polovini godine povećan je za deset bilijuna dolara i premašio je 365 bilijuna dolara, pokazuje istraživanje Instituta za međunarodne financije (IIF).
Javni dug raste u trenutku kada su prinosi na srednjoročne i dugoročne državne obveznice nekih od najvećih svjetskih gospodarstava dosegnuli najviše razine u više od deset godina.
Među zemljama koje se suočavaju s izrazito visokim troškovima zaduživanja nalaze se Sjedinjene Američke Države, Japan, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Rast prinosa pokazuje sve veću zabrinutost ulagača zbog visokih kamatnih stopa, trajnih pritisaka povezanih s cijenama energije, slabog gospodarskog rasta i velike državne potrošnje.
IIF je posebno upozorio upravo na ta četiri velika gospodarstva, koja bilježe dugotrajno visoke proračunske deficite i rastuće kamatne troškove. Riječ je o problemima koji su se nekoć uglavnom povezivali s prezaduženim državama u razvoju.
Viši prinosi znače da države za novo zaduživanje, ali i refinanciranje dospjelih obveza, moraju ulagačima nuditi veće kamate. Što dulje kamatne stope ostanu povišene, to će veći dio državnih prihoda odlaziti na servisiranje duga umjesto na ulaganja, socijalne programe ili odgovor na buduće krize.
Kamate premašile globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju
Razvijena gospodarstva prošle su godine platila više od 3,3 bilijuna dolara kamata na državne obveznice kojima se trguje na međunarodnim tržištima.
Taj je iznos bio veći od ukupne svjetske potrošnje na umjetnu inteligenciju, koja je iznosila približno 2,6 bilijuna dolara. Nadmašio je i globalnu obrambenu potrošnju od 3,1 bilijun dolara te ulaganja u čistu energiju vrijedna 2,3 bilijuna dolara.
Dug je istodobno postao važno političko pitanje. IIF upozorava na stvaranje začaranog kruga između izbora, kratkoročnih političkih rješenja i sve veće dugoročne fiskalne ranjivosti.
Vlade uoči izbora često odgađaju nepopularne mjere poput smanjenja potrošnje, poreznih reformi ili promjena mirovinskih sustava. Time nastavljaju povećavati dug, iako svaka dodatna jedinica zaduženja gospodarstvu donosi sve manju korist.
„Kako referentne kamatne stope rastu, troškovi kamata snažno će se povećavati, dok strukturni pritisci povezani sa zdravstvenom zaštitom i javnim mirovinskim sustavima ostaju uglavnom neriješeni”, upozorio je IIF.
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u novim je gospodarskim prognozama navela da rast prinosa na obveznice pokazuje potrebu za snažnijim ograničavanjem i preraspodjelom državne potrošnje.
Vlade bi trebale povećati učinkovitost javnog sektora i ojačati proračunske prihode, poručio je OECD. Reforme su potrebne kako bi se dugoročno osigurala održivost javnog duga i državama ostavio prostor za odgovor na nove gospodarske, financijske ili geopolitičke šokove.
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da uzastopni šokovi globalnom gospodarstvu podižu razinu duga „poput stubišta koje ne vodi prema nebu”.
Kritizirala je nedostatak odlučnog djelovanja vlada te istaknula da države moraju smanjivati dug i fiskalnu konsolidaciju postaviti kao prioritet. Istodobno, središnje banke moraju nastaviti ispunjavati svoj mandat održavanja stabilnosti cijena.
„Nemoguće je dovoljno snažno naglasiti koliko je važno pronaći hrabrost za poduzimanje potrebnih koraka. To su politički teške, ali nužne mjere”, rekla je Georgieva.
Pročitajte još:
Rast javnog duga sam po sebi ne mora izazvati krizu ako gospodarstvo raste dovoljno brzo i ako države novac koriste za produktivna ulaganja. Problem nastaje kada kamatni troškovi rastu brže od prihoda, a novo zaduživanje služi ponajprije za pokrivanje starih obveza i tekuće potrošnje.
Povišeni prinosi zato sve više ograničavaju manevarski prostor vlada. Države koje danas odgađaju reforme mogle bi u sljedećoj krizi otkriti da više nemaju dovoljno fiskalnog prostora za zaštitu gospodarstva i stanovništva.
