Američki je javni dug prešao 40 bilijuna dolara nakon što je u samo pet mjeseci porastao za jedan bilijun.
Samo kamate na dug sada koštaju američku vladu više od bilijun dolara godišnje.
Taj kritični trenutak s dugom je došao istodobno s višegodišnjim rekordom u visini prinosa na obveznice što odražava zabrinutost ulagača oko inflacije, globalnih napetosti i galopirajućeg duga.
Logično, što više zemlja plaća za kamate to joj dug snažnije raste.
Američka vlada neprestano mora pokrivati proračunski manjak i onda veći troškovi za kamate samo dodaju problem.
Kao kuriozitet, Dan Catsworth iz investicijske tvrtke AJ Bell za Euronews kaže da bi, temeljem prosječnih plaća, američkom radniku trebalo 615 milijuna godina da zaradi novac koji SAD duguje.
Nominalni iznos američkog duga nadmašuje dug bilo koje druge vodeće svjetske ekonomije.
No, treba reći i da SAD nije zemlja s najvećim dužničkim teretom jer se dug doživljava drugačije promotri li se snaga ekonomije koja se iza njega nalazi. Drugim riječima, gleda se veličina tog tereta u odnosu na ono što gospodarstvo stvara.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će na kraju ove godine američki dug doći na 40,7 bilijuna dolara u odnosu na nominalni bruto društveni proizvod (BDP) od 32,4 bilijuna. To znači da iznosi 125,8 posto BDP-a naspram 103,7 posto u 2012. godine. U zadnjih 14 godina dug je rastao brže no BDP.
Kina ima dug od 22,3 bilijuna dolara i druga je nominalno najzaduženija zemlja na svijetu.
Dug Japana je 8,9 bilijuna dolara, a četvrta je Francuska sa 4,3 bilijuna.
Iza njih su Italija, Njemačka, Kanada, Indija, Brazil i Španjolska gdje je dug u rasponu od 3,8 do 2,1 bilijuna dolara.
No, kao postotak BDP-a najveći teret ima Japan od 204,4 posto.
Italija je druga sa 138,4 posto. U Kini je 106,9 posto, a u Njemačkoj 64,6 posto.
Američki se dug učetverostručio u zadnjih 20 godina. Zanimljivo je da je trebalo gotovo 200 godina da bi on dosegnuo bilijun dolara 1981. godine.
Tadašnji je predsjednik Ronald Reagan izjavio kako je to upozorenje za američku naciju.
Najveći dio sadašnjeg američkog duga, otprilike 32 bilijuna, drže institucije kao što su banke, mirovinski i drugi fondovi, strani ulagači te vlasti na razini američkih saveznih država i lokalnih jedinica.
Ono što je donekle umirujuće je da većinu duga drže Amerikanci, odnosno 76,4 posto je u rukama domaćih ulagača.
Od drugih zemalja najveću količinu američkog duga drži Japan, a iznos je 1,12 bilijuna dolara. To je 12 posto duga koji je u rukama stranih ulagača.
Drugi najveći pojedinačni nositelj duga SAD-a je Ujedinjeno Kraljevstvo s 10,1 posto. Kina drži 6,8 posto, a onda ide Belgija s 5,2 posto od ukupnog inozemnog duga.
No, 19,9 posto se nalazi u rukama skupine zemalja koje pojedinačno ne ulaze među 20 najvećih ulagača u američki dug.
Manjak u saveznom proračunu u ovoj godini je predviđen na 1,9 bilijuna dolara što je 5,8 posto BDP-a. No, on je već došao na taj iznos u prvih 10 mjeseci fiskalne godine koja traje do 30. rujna.
Kongresni Ured za proračun je upozorio u veljači ove godine kako je putanja rasta duga neodrživa, a plaćanje kamata postaje jedna od glavnih stavki potrošnje.
Sve to prati relativno umjereni gospodarski rast od prosječnih 1,8 posto godišnje. To je očekivanje za razdoblje od 2027. do 2036. Za ovu godinu MMF predviđa rast američkog gospodarstva od 2,3 posto.
Pročitajte još:
Ulagači trenutačno ne očekuju da bi se SAD mogao naći u situaciji nemogućnosti otplate duga, no javljaju se kritike poteza ministarstva financija oko otkupa dionica jer se time, kako se navodi, utječe na simptome, no ne i na uzroke manjka i rasta duga.
“Trenutačno nitko ne zna koliko još ovakvih ključnih momenata u rastu duga SAD može izdržati”, kazala je predsjednica think-tanka Odbor za odgovorni proračun Maya MacGuineas.
