Donald Trump može pritisnuti Iran vojno, politički i diplomatski. Može slati oštre poruke, najavljivati mirovne pregovore, pa dan kasnije poručiti da mu se ne žuri. Ali postoji jedna sila koju ne može kontrolirati naredbom iz Bijele kuće: tržište američkih državnih obveznica.
Upravo je ono posljednjih dana postalo jedan od najvažnijih testova Trumpove politike prema Iranu. Prinosi na američke obveznice snažno su porasli, cijene nafte guraju inflacijska očekivanja prema gore, a u Bijeloj kući, prema Reutersu, raste zabrinutost zbog cijena goriva i smjera u kojem se kreće obvezničko tržište. Jedan dužnosnik Bijele kuće rekao je da je najveći izvor nervoze trenutačno upravo cijena goriva.
To je politički opasna kombinacija. Viši prinosi znače skuplje zaduživanje za kompanije i građane. Skuplja nafta znači jači pritisak na inflaciju. Zajedno, to udara na potrošače kroz kredite, kartice, hipoteke, cijene goriva i šire troškove života. A sve se događa uoči izbora za Kongres u studenome, na kojima se odlučuje hoće li republikanci zadržati tanku kontrolu nad Zastupničkim domom i Senatom.
Greg Faranello, voditelj strategije za američke kamatne stope u AmeriVet Securitiesu, za Reuters je rekao da tržišta Trumpu “pokazuju bol” i da sada mora shvatiti kako to razmotati, što nije jednostavno. Prema njegovim riječima, prinosi su već na razinama koje će se preliti na hipotekarne stope i tržište nekretnina.
To je važna poanta. Ako rat u Iranu ostane samo geopolitički naslov, tržište ga može trgovati kao privremeni šok. Ako se pretvori u skuplje gorivo, više prinose, skuplje hipoteke i slabiju kupovnu moć, postaje domaći politički problem. Za Trumpa, koji je godinama gradio političku poruku na snazi gospodarstva i kupovnoj moći američkih kućanstava, to je opasniji kanal od same diplomatske neizvjesnosti.
Tržište obveznica kao Trumpov prag boli
Desetogodišnji prinos na američke državne obveznice ranije je ovog tjedna dosegnuo 4,69 posto, najvišu razinu od siječnja 2025. godine. Od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. veljače porastao je za više od 50 baznih bodova, a nakon Trumpovih izjava o tome da su pregovori s Iranom u završnoj fazi dio tog rasta se povukao.
Tržišta zato sve pažljivije prate ne samo što Trump radi, nego i kako govori. Shawn Snyder, ekonomski strateg u Potomac Fund Managementu, rekao je da bi, ako je administracija zabrinuta zbog viših prinosa, smirivanje retorike i deeskalacijske poruke bile jedan od načina da pokuša djelovati na tržište. Cijene su, dodaje, osjetljive na Trumpove komentare o mogućem završetku rata.
U tome se vidi nova dinamika Trumpova drugog mandata. Tržište više ne reagira samo na službene odluke, nego i na očekivanje političkog zaokreta. Investitori pokušavaju pogoditi gdje je točka u kojoj Bijela kuća zaključuje da je tržišna cijena previsoka. U prijevodu: koliko visoko mogu rasti prinosi, nafta i inflacijska očekivanja prije nego što Trump krene prema smirivanju?
No taj prag boli nije lako odrediti. Dio sudionika tržišta smatra da bi pet posto na dugoročnim prinosima mogla biti ključna razina. Ali i tu postoji problem. Ako prinosi rastu zato što investitori gube povjerenje u američke javne financije, politički pritisak je drukčiji. Ako rastu zato što gospodarstvo ostaje snažno, inflacija tvrdoglava, a energija skupa, preagresivna intervencija može izgledati kao popuštanje inflaciji.
Gujaničić: Administracija je osjetljiva na povećanje cijene duga
Da se težište tržišnog pritiska sve više seli s dionica na obveznice, smatra i Nenad Gujaničić, broker iz brokerske kuće Momentum. Za Financije.hr kaže da je tržište duga “uvijek direktniji signal koji govori o stanju ekonomije i javnih financija”, a da je ta teza dodatno naglašena nakon pandemije, kada je zaduživanje dramatično povećano.
Prema njegovim riječima, razina prinosa između 4,5 i pet posto već se pokazala kao politički važan prag.
“Ovaj prag je bio okidač za donošenje odluka o odlaganju carina prošle godine, a ove godine za obustavljanje napada na Iran i uspostavljanje primirja. Stoga je američka administracija zaista osjetljiva na povećanje cijene duga”, kaže Gujaničić.
No upozorava da je veliko pitanje mogu li se prinosi dugoročnije spustiti ako se ne vodi dovoljno računa o zdravlju javnih financija. Ako se tome doda, kako kaže, “u najmanju ruku nepotrebna intervencija u Iranu”, koja je dovela do rasta cijene sirove nafte i novog vala inflacije, tada je izgledan scenarij viših kamata tijekom duljeg razdoblja.
To je neugodno i za Federalne rezerve. Trump traži niže kamate, ali zapisnici i izjave iz Feda sve češće pokazuju da dužnosnici razmišljaju u suprotnom smjeru: ako rat i energija ponovno raspiruju inflaciju, smanjenje kamata postaje teže opravdati, a mogućnost novog povećanja više nije nemoguća.
Za Bijelu kuću to stvara ograničen prostor. Može govoriti da su poremećaji privremeni. Ministar financija Scott Bessent i Bijela kuća već sugeriraju da će povišeni prinosi biti kratkoga daha i da ih uglavnom pokreće energetski šok zbog rata u Iranu. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai rekao je da je Trump bio jasan kako su tržišni poremećaji zbog operacije Epic Fury privremeni, dok administracija ostaje usmjerena na rast, deregulaciju i fiskalno zdravlje.
Ali tržište obveznica ne mora prihvatiti političko objašnjenje. Ako investitori zaključe da rat traje dulje, da Hormuz i energija ostaju rizik, da inflacija ne pada i da Fed nema prostora za rezanje kamata, prinosi mogu ostati povišeni. Tada Trump više ne pregovara samo s Iranom, nego i s investitorima koji financiraju američki dug.
AI euforija zasad prekriva rat, naftu i prinose
Gujaničić dodaje da negativni faktori, poput rata u Iranu, skupe nafte i rasta prinosa, trenutačno nisu u prvom planu na tržištu dionica jer ih je zasjenio tehnološki sektor, prije svega AI priča.
“Profiti korporacija u prvom tromjesečju rastu gotovo 30 posto, odnosno dvostruko bolje nego što su bila očekivanja, u velikoj mjeri zahvaljujući tehnološkom sektoru, i to je trenutačno dominantan trend na tržištu”, kaže.
To objašnjava zašto dionice zasad ne šalju jednako dramatičan signal kao obveznice. Ulagači i dalje gledaju prema umjetnoj inteligenciji, kapitalnim ulaganjima velikih tehnoloških kompanija, čipovima i očekivanju da će rast dobiti nadoknaditi dio makroekonomskog pritiska. No upravo tu nastaje rizik: ako se naftni šok prelije u inflaciju, a Fed ponovno počne govoriti o povećanju kamata, najviše bi mogli stradati sektori koji danas nose tržište.
“Ako se naftni šok snažnije prelije u inflaciju i ponovno otvorio prostor za rast kamatnih stopa, najranjivije bi bile dionice rasta. Inflacija i posljedično rast kamata najveći su neprijatelj dionica, prije svega dionica rasta, jer bi više kamate dovele do skromnijeg vrednovanja, težeg financiranja i slabije likvidnosti na tržištu”, ističe Gujaničić.
To znači da bi isti tehnološki sektor koji sada tržištu daje potporu mogao postati osjetljiv ako se narativ promijeni. AI euforija može držati dionice dok investitori vjeruju u snažan rast dobiti. Ali ako realni prinosi i troškovi financiranja nastave rasti, buduća dobit postaje manje vrijedna u današnjoj cijeni dionica.
Kamate su tržišna presuda
To je stara, ali uvijek neugodna politička lekcija. James Carville, savjetnik Billa Clintona, davno je rekao da bi se, kada bi se ponovno rodio, volio vratiti kao tržište obveznica jer ono može zastrašiti svakoga. Trump sada dobiva svoju verziju te lekcije. Rat može biti politički projekt, ali kamate su tržišna presuda.
Ako se postigne mirovni dogovor, rast prinosa i nafte mogao bi se pokazati prolaznim. Ako se kriza produlji, “privremeni poremećaj” može se pretvoriti u nešto što birači itekako osjećaju: skuplje gorivo, skuplje kredite, slabije tržište nekretnina i nervozniju burzu.
Gujaničić smatra da će Trumpov utjecaj na tržišta nakon izbora za Kongres vjerojatno slabjeti. Djelomično zato što su ga ulagači, kako kaže, već “pročitali”, a djelomično zato što bi drugi dio mandata mogao proći s manjim brojem njegovih tržišno toksičnih odluka.
No do tada tržište obveznica ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja stvarnog pritiska na Bijelu kuću. Dionice mogu ignorirati rat dok ih nosi AI, a nafta se može tumačiti kao prolazni šok dok ne uđe u inflaciju. Ali prinosi na američki dug svakodnevno pokazuju koliko investitori traže da bi financirali američku državu.
Zato se prava drama ne odvija samo u diplomatskim kanalima prema Teheranu. Odvija se i na američkoj krivulji prinosa. Ondje tržište svakodnevno mjeri koliko Trumpova politika košta. I za razliku od političkih saveznika, anketa ili komentara na društvenim mrežama, tržište obveznica ne mora pokazivati lojalnost.
