Apple je prošle godine smanjio poreznu obvezu za 2,7 milijardi dolara zahvaljujući preusmjeravanju dobiti u Singapur, pokazuju nova financijska izvješća koja otkrivaju da je ta azijska država postala najveće porezno utočište tehnološkog diva.
Prema podacima objavljenima uz godišnje izvješće, Apple je u 2026. godini kroz singapursko poslovno središte rasporedio do 50 milijardi dolara dobiti.
Porezne uštede u Singapuru premašile su 2,6 milijardi dolara koje je kompanija ostvarila preko Irske, gdje se nalazi njezino europsko sjedište. Zajedno su joj te dvije jurisdikcije smanjile porezni račun za oko pet milijardi dolara.
Podaci su objavljeni u sklopu novih američkih računovodstvenih pravila koja kompanijama uvrštenima na burzu nalažu detaljnije izvještavanje o porezima na inozemnu dobit, osobito kada se njihova efektivna stopa znatno razlikuje od američke savezne stope od 21 posto.
Da je Apple na svu globalnu dobit u 2026. platio porez po toj stopi, njegova bi ukupna obveza iznosila oko 33 milijarde dolara. Umjesto toga, kompanija je platila ukupno 27 milijardi dolara poreza na dobit.
Singapur nadmašio Irsku
Apple se već godinama suočava s kritikama zbog korištenja poslovnih središta u državama s povoljnijim poreznim režimima. Irska je zbog toga bila u središtu velikog europskog slučaja: nakon istrage Europske komisije iz 2016. godine, kompanija je morala vratiti više od 13 milijardi eura neplaćenog poreza, zajedno s kamatama.
Multinacionalne kompanije mogu prebacivati dobit iz država s višim porezima u one s nižim poreznim opterećenjem, primjerice kroz transakcije između povezanih društava. Takva se praksa naziva premještanjem dobiti.
Pritisak zbog takvih aranžmana doveo je 2021. do međunarodnog dogovora pod vodstvom OECD-a o minimalnoj efektivnoj stopi poreza na dobit od 15 posto. Irska i Singapur prihvatili su nova pravila, a očekivanja da bi zbog toga mogli izgubiti velike međunarodne kompanije zasad se nisu ostvarila.
Singapur je, primjerice, od Applea u 2026. naplatio dodatnih 2,5 milijardi dolara kroz dopunski porez uveden u sklopu usklađivanja s globalnim minimalnim porezom.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da minimalna stopa od 15 posto nije uklonila sve mogućnosti poreznog planiranja. Mike Lewis iz istraživačkog instituta TaxWatch ocijenio je da je riječ o relativno niskoj donjoj granici, zbog čega se poslovanje nekih kompanija u praksi nije bitno promijenilo.
Dobit po zaposleniku višestruko veća
Singapur Appleu nije važan samo zbog poreznih pogodnosti. Kompanija ondje ima veliko prodajno i marketinško središte koje prodaje proizvode i usluge drugim Appleovim društvima te razvija intelektualno vlasništvo.
Prema dostupnim financijskim izvješćima, dvije glavne Appleove kompanije u Singapuru ostvarile su 2024. oko devet milijuna dolara dobiti prije oporezivanja po zaposleniku. U Irskoj je taj iznos prošle godine bio oko šest milijuna dolara, dok je na globalnoj razini 2025. iznosio manje od milijun dolara po zaposleniku.
Takve razlike upućuju na velik nesrazmjer između veličine lokalne radne snage i dobiti koja se evidentira u pojedinim državama.
Singapurska nominalna stopa poreza na dobit iznosi 17 posto, ali država kompanijama može ponuditi poticaje i porezne olakšice za aktivnosti koje smatra gospodarski vrijednima. Appleova efektivna porezna stopa u Singapuru od 2023. do 2025. kretala se oko 10 posto, prema izvješćima njegovih glavnih lokalnih društava.
Uvođenje dopunskog poreza trebalo bi je postupno približiti globalnom minimumu od 15 posto.
Pročitajte još:
Apple je u 2025. u svojim singapurskim podružnicama iskazao gotovo 40 milijardi dolara dobiti prije oporezivanja. Procjene Financial Timesa, temeljene na novim američkim objavama, sugeriraju da bi taj iznos u 2026. mogao dosegnuti čak 50 milijardi dolara.
Zorka Milin iz organizacije Fact Coalition upozorila je da novi podaci pokazuju koliko poreznih prihoda države mogu izgubiti zbog takvih aranžmana – riječ je o milijardama dolara koje se u jednoj godini odnose samo na jednu kompaniju.
