Vijeće Europske unije (EU) i Europski parlament postigli su okvirni sporazum o mjerama vezanim za umanjivanje negativnih učinaka na EU globalnog viška količina na tržištu čelika.
Ta nova regulativa cilja zaštititi europsku industriju čelika od prevelike globalne proizvodnje i preusmjeravanja u trgovini čelikom. Pritom se vodilo računa da mjere budu u skladu s međunarodnim obvezama EU-a i dovoljno fleksibilne za tvrtke. Mjere će zamijeniti trenutačan režim koji istječe 30. lipnja.
Nova pravila unose značajno smanjenje uvoznih kvota i veće carine za količine koje prelaze te kvote.
“Europska industrija čelika je strateški sektor koji se tiče naše sigurnosti i zelene tranzicije. Ovaj nam dogovor pruža snažnije i učinkovitije instrumente za suočavanje s globalnim viškom kapaciteta i osigurava fer tržišno natjecanje te dugoročnu otpornost europskim proizvođačima čelika i lancima vrijednosti”, ustvrdio je ministar energetike, trgovine i industrije Cipra Michael Damianos. Ta zemlja predsjeda EU-om.
Novi režim smanjuje ukupnu razinu uvoznih kvota za otprilike 47 posto u odnosu na one iz 2024. godine koja je iznosila 18,3 milijuna tona čelika godišnje. Istodobno se carina na uvoz iznad kvote podiže na 50 posto.
“Te su mjere osmišljene da obeshrabre pretjerani uvoz, ali i zadrže kontrolirani tržišni pristup tradicionalnim dobavljačima”, navode iz Bruxellesa.
Dogovor predviđa da se u prvoj godini primjene neiskorištene uvozne kvote mogu prenijeti iz jednog kvartala u drugi za sve vrste proizvoda kako bi se omogućila fleksibilnost tvrtkama i poduprli dobavni lanci.
Od druge godine primjene Europska komisija treba odrediti hoće li takav prijenos biti dopušten za pojedine vrste proizvoda prema specifičnim kriterijima.
Kako bi se izbjeglo izbjegavanje kvota i povećala transparentnost dobavnih lanaca regulativa uvodi odredbu prema kojoj će se identificirati u kojoj je zemlji čelik izvorno proizveden u tekućem obliku i onda pretvoren u svoju prvu čvrstu formu. To će biti jedan od faktora za dodjelu kvota trećim zemljama.
Nova pravila zadržavaju opseg obuhvaćenih proizvoda iz postojećeg okvira zaštitnih mjera, no u roku od šest mjeseci od stupanja novog režima na snagu Europska komisija će procijeniti treba li dodati nove proizvode od čelika. Druga revizija bit će obavljena nakon 12 mjeseci, a nakon toga svake dvije godine.
U odluci o novim mjerama se ističe i namjera daljnje diverzifikacije uvoza čelika te postupno ukidanje uvoza ruskih čeličnih proizvoda.
Sada zemlje članice i Europski parlament trebaju i formalno usvojiti novi okvir za čelik da bi on onda stupio na snagu 1. srpnja ove godine.
Čelik je ključan materijal u europskom gospodarstvu što uključuje sektore kao što su obrana te proces zelene tranzicije. Industrija čelika u EU je treća najveća na svijetu i zapošljava oko 300 tisuća ljudi.
Pročitajte još:
Povećanje viška količina na globalnom tržištu će, prema procjenama, narasti na 721 milijun tona do kraja iduće godine što je pet puta više od godišnje potrošnje čelika u EU. Taj višak u kombinaciji s trgovinskim ograničenjima u trećim zemljama dovodi do toga da tržište EU-a postaje glavno odredište viška čelika čime se povećava uvoz, smanjuje iskorištenost domaćih kapaciteta, povećavaju troškovi u proizvodnji te umanjuje dugoročna sposobnost ulaganja u dekarbonizaciju.
Europska je industrija čelika od 2007. izgubila gotovo 100 tisuća radnih mjesta i oko 65 milijuna tona proizvodnih kapaciteta.
