EU dogovorio nove sankcije Rusiji, po prvi put obuhvaćen i LNG

Foto: Pixabay

Europska unija dogovorila je sadržaj novih sankcija protiv Rusije, a po prvi put će one biti usmjerene i na opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koji nekoliko država članica nastavlja kupovati, unatoč sankcijama protiv Rusije. Belgija, Francuska i Španjolska glavne su ulazne točke za ruski LNG.

Dokument koji predstavlja 14. paket mjera, rezultat je dugotrajnih pregovora među veleposlanicima u EU. Odobrenje za ovaj set sankcija bilo je odgođeno nekoliko puta, zbog prigovora koje je izrazilo nekoliko zemalja, uključujući Mađarsku, koja je obećala da će blokirati sve sankcije u energetskom sektoru.

Protivnik mjerama bila je i Njemačka, piše Euronews, zbog klauzule “bez Rusije”, koja nameće obveze kompanijama da spriječe zaobilaženje sankcija.

Novi paket mjera trebao bi da sadrži i klauzulu smanjenje uvoza LNG-a iz Rusije ali ne i potpunu zabranu uvoza, kao što je EU ranije učinio s ugljenom i pomorskom naftom, dva najveća izvora prihoda Moskve. Umjesto toga, tvrtkama iz EU i dalje bi trebalo biti dopušteno kupovati ruski LNG, ali će im biti zabranjen ponovni izvoz u druge zemlje, praksa poznata kao trans-shipment.

Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), neovisna organizacija koja prati ruska fosilna goriva, procjenjuje da je 2023. godine, EU platio 8,3 milijarde eura za 20 milijardi kubičnih metara ruskog LNG-a, što predstavlja pet posto ukupnog iznosa potrošnja plina.

Foto: Rawpixel.com

Otprilike 22 posto ovih zaliha, odnosno 4,4 milijardi kubnih metara, pretovareno je globalno, a 1,6 milijardi kubnih metara poslano je u druge države članice, objavila je CREA. Ostatak je, prema njihovim podacima, otišao u Kinu, Indiju, Tursku i druge klijente.

Također, prošle godine, pomorska industrija zemalja G7, obavila je 93 posto ruskog LNG izvoza, prijevoz vrijedan 15,5 milijardi eura.

Nove sankcije EU trebale bi smanjiti obujam ovog posla i ograničiti sposobnost Rusije da zarađuje. Predviđene su i kazne, usmjerene na tri LNG projekta sa sjedištem u Rusiji koji još nisu operativni, a koje je Reuters prethodno identificirao kao Arctic LNG 2, Ust Luga i Murmansk.

Osim toga, države članice predvidjele su i strože mjere za suzbijanje zaobilaženja i zatvaranje nedorečenosti prethodnih 13. paketa mjera, što predstavlja probleme za EU.

Očekuje se i da novi paket mjera obuhvaća i “flotu u sjeni”, odnosno zastarjele ruske tankere male veličine, koje Kremlj koristi kako bi zaobišao ograničenja G7, koja se odnose na cijene ruske pomorske nafte.

Unatoč ograničenju od 60 dolara po barelu, Rusija je provela posljednjih nekoliko mjeseci prodajući svoju Urals naftu po cijeni između 67 i 75 dolara po komadu.

Dogovor o novom, 14. paketu sankcija, dolazi u trenutku dok ruske trupe pokušavaju iskoristiti svoj obnovljeni ratni zamah, kako bi ostvarile daljnje teritorijalne dobitke. Posljednji paket mjera donesen je u veljači ove godine.

3 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari