Europska središnja banka (ESB) mora prestati subvencionirati komercijalne banke isplatom visokih kamata na položeni novac koji im je posudila po niskoj cijeni, rekao je guverner austrijske središnje banke i član upravnog vijeća ESB-a, Robert Holzmann.
“Ne postoje argumenti u monetarnoj politici koji bi opravdavali takve subvencije. Neprihvatljivo je što aktualna struktura stvara ogroman teret za financijske rezultate središnjih banaka. Ne možemo bilježiti gubitke kojima se ne nazire kraj, to je jednostavno neprihvatljivo”, rekao je Holzmann.
U razdoblju jeftinog novca, komercijalne banke nagomilale su višak likvidnosti od čak 3,2 bilijuna eura koji su položile na račune u ESB-a i sada im nosi kamate po stopi od četiri posto, prenosi Hina. ESB i središnje banke članice eurozone nagomilali su, pak, gubitke koji se mjere u milijardama eura.
Austrijski guverner poručuje da ne odustaje od zahtjeva da se smanje isplate komercijalnim bankama.
“Ta rasprava za mene definitivno nije završena”, rekao je Holzmann, tvrdeći da ESB komercijalnim bankama ne bi trebao plaćati kamate na pet do deset posto iznosa depozita.
“Time bismo, po mom mišljenju, mogli vratiti dio novca”, istakao je Holzmann.
Podsjećamo, do ljeta 2022. godine, ESB je tiskao novac, kupujući državne i korporativne obveznice kako bi snizio cijenu kredita i potaknuo gospodarsku aktivnost i inflaciju u eurozoni. U razdoblju negativnih kamatnih stopa troškovi takve monetarne politike bili su mali.
U srpnju 2022. središnja monetarna institucija eurozone počela je podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, koju je raspirilo poskupljenje energije i hrane. Do rujna prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova, što im je donijelo ogromne troškove i gubitak u 2023.
Pojedine središnje banke u eurozoni upozorile su da ne očekuju pozitivan rezultat ni u ovoj godini, a možda ni u 2025. godini.
ESB je, dijelom i zato, odredio da komercijalnim bankama neće isplaćivati kamatu za jedan posto položenog novca.
Pročitajte još:
Neki dužnosnici, uključujući predsjednika njemačke središnje banke Joachima Nagela, zalagali su se da udio bude veći, ali nisu dobili podršku. Bundesbank je lani u stavci kamata zabilježio neto minus od 13,9 milijardi eura.
Jedan odgovor
Tako treba!