Europske burze danas su pod pritiskom novog skoka cijene nafte i rasta prinosa na obveznice. Europski STOXX 600 sredinom dana gubi oko 0,7 posto, njemački DAX pada približno 0,7 posto, francuski CAC 40 oko 0,9 posto, a londonski FTSE 100 oko 0,3 posto. Energetske dionice izdvajaju se rastom, dok ostatak tržišta ponovno preračunava koliko bi skuplja energija mogla zakomplicirati borbu protiv inflacije.
Jedan od rijetkih većih dobitnika je finski Fortum, koji skače gotovo deset posto nakon sklapanja dugoročnog ugovora o opskrbi električnom energijom s Googleom.
Američka tehnološka kompanija istodobno je najavila najmanje 13 milijardi eura ulaganja u AI infrastrukturu u Finskoj tijekom iduće dvije godine.
Glavni razlog današnjeg opreza ipak dolazi s tržišta energije. Brent je probio 100 dolara po barelu prvi put od kraja srpnja, a time je simbolična granica koju su investitori pratili posljednjih dana postala stvarna.
Brent danas raste gotovo tri posto i ponovno je iznad 100 dolara po barelu, dok je američki WTI oko 95 dolara. Novi skok slijedi nakon napada Hutija na saudijsku energetsku infrastrukturu i dodatne razmjene udara između SAD-a i Irana.
Od početka kolovoza Brent je porastao približno 25 posto. Pritom problem više nije samo cijena terminskih ugovora, nego i fizička dostupnost nafte. Promet kroz Hormuški tjesnac i dalje je znatno ispod uobičajenih razina, dok se tržišni sudionici oslanjaju na sve nesigurnije procjene stvarnih tokova energije kroz regiju.
U utorak je kroz Hormuški tjesnac prošlo samo šest teretnih brodova, u usporedbi s desetodnevnim prosjekom od 12. Prije rata kroz taj je pravac prolazilo oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Europa ponovno osjeća cijenu skuplje energije
Za europska tržišta taj je problem posebno osjetljiv zbog velike ovisnosti o uvozu energije. Tržište već očekuje povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke u četvrtak, dok će njemački podaci o inflaciji dati dodatni odgovor koliko se energetski šok već prelijeva na cijene.
Euro je danas blago ojačao prema dolaru i približio se razini od 1,164 dolara, dok dolarov indeks ostaje pod pritiskom snažnog rasta japanskog jena.
Jen je u rujnu ojačao oko četiri posto i kreće se blizu najviše razine u sedam mjeseci. Investitori sve ozbiljnije računaju da će Bank of Japan već idući tjedan podignuti kamatne stope za 25 baznih bodova.
Zlato mirno, Bitcoin se oporavlja
Zlato se danas drži oko 4.450 dolara po unci i bilježi tek manji rast. Geopolitička napetost ide mu u prilog, ali viši prinosi na obveznice ograničavaju veći pomak.
Bitcoin se vratio prema 79.300 dolara nakon što se jučer spuštao do približno 77.600 dolara. Kriptotržište tako zasad pokazuje više otpornosti nego dio dioničkog tržišta, ali i dalje ostaje osjetljivo na kretanje prinosa i očekivanja oko kamata.
Američki prinos ponovno na 4,81 posto
Američki desetogodišnji prinos danas se drži oko 4,81 posto, blizu najviših razina u posljednje tri godine. Dodatnu pozornost privlači najava američkog Ministarstva financija o veličini novog otkupa dugoročnih državnih obveznica.
Ministarstvo je ranije najavilo da će iznose pojedinačnih otkupa najmanje udvostručiti, na najmanje četiri milijarde dolara, u pokušaju poboljšanja likvidnosti i smanjenja pritiska na duži kraj krivulje prinosa. Ipak, dosadašnji potezi nisu uspjeli spriječiti rast dugoročnih troškova zaduživanja.
Investitori pritom sve više izbjegavaju dugoročne obveznice. U posljednjih 20 trgovinskih dana američki fondovi usmjereni na kratkoročne državne obveznice privukli su 12,2 milijarde dolara, a oni srednje ročnosti još 5,7 milijardi, dok je priljev u dugoročne fondove ostao znatno manji.
Wall Street danas ponovno naginje prema minusu
Američki terminski indeksi danas upućuju na slabije otvaranje. Dow Jones futures pada oko 0,6 posto, S&P 500 oko 0,3 posto, a Nasdaq približno 0,4 posto.
Glavni indeksi već su jučer završili u minusu, uz pad Dow Jonesa veći od 600 bodova, a pritisak se danas nastavlja zbog kombinacije viših cijena energije, rasta prinosa i novih inflacijskih strahova.
Tržište istodobno čeka američke podatke o inflaciji krajem tjedna, koji će biti posljednji veliki makroekonomski test prije sastanka Fed-a. Nakon snažnog izvješća o zaposlenosti, novo ubrzanje inflacije dodatno bi povećalo vjerojatnost rasta kamatnih stopa.
Apple danas izlazi na pozornicu
Apple danas održava svoj najvažniji godišnji događaj, prvi pod novim izvršnim direktorom Johnom Ternusom. U središtu pozornosti trebao bi biti prvi preklopni iPhone, koji bi prema očekivanjima mogao koštati više od 2.000 dolara.
Riječ je o najvećoj dizajnerskoj promjeni iPhonea od 2017., kada je Apple uklonio fizičku početnu tipku s modela iPhone X. Za kompaniju je ulog velik jer je iPhone u posljednjoj fiskalnoj godini donio 209,6 milijardi dolara prihoda, odnosno nešto više od polovice ukupne prodaje.
Analitičari očekuju da bi Apple do kraja iduće godine mogao osvojiti oko 40 posto tržišta preklopnih pametnih telefona, unatoč tome što Samsung i Huawei takve uređaje prodaju još od 2019. godine.
Pročitajte još:
Casey’s pada unatoč većoj dobiti
Casey’s General Stores danas pada oko 11 posto u predtrgovanju nakon što su investitori slabije reagirali na podatke o prodaji u postojećim trgovinama. Kompanija je ostvarila 5,68 milijardi dolara prihoda i 7,37 dolara dobiti po dionici, oba rezultata iznad očekivanja, ali je usporediva prodaja porasla 3,2 posto, manje od očekivanih 3,8 posto.
Dodatni pritisak dolazi iz poslovanja s gorivom. Količina prodanog goriva po usporedivim lokacijama pala je 0,3 posto, dok je uprava kvartal opisala kao vrlo promjenjiv zbog snažnih oscilacija cijena.
