Vlada RH: Usvojene uredbe o koeficijentima, plaće rastu već u ožujku

Vlada RH je donijela osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za plaće u državnim i javnim službama. U sklopu te reforme, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade RH, potrošeno je ukupno 1,63 milijarde eura.

Na početku predstavljanja, kazao je kako je minimalna plaća od 2016. godine do danas porasla za 103 posto, odnosno sa 414 eura na 840, prosječna s 749 na 1191 eura iliti 59 posto, dok su mirovine u prosjeku rasle s 357 na 551 euro.

Dodao je i da stopa zaposlenosti nikad nije bila veća i iznosi 70 posto, dok je stopa nezaposlenosti pala na svega šest posto.

Među ciljevima ostvarenima ovom reformom su jednake plaće na poslovima iste složenosti, znatno povećani koeficijenti u državnoj i javnim službama, 31,9 posto od ožujka 2023. do ožujka 2024., veće povišice za deficitarna zanimanja poput informatičara, a uspostavlja se i središnje tijelo za praćenje sustava plaća.

Reformom je obuhvaćeno 186.000 javnih službenika, pri čemu je broj naziva radnih mjesta prepolovljen s 965 na 487.

Koeficijent za zanimanje Učitelj/nastavnik iznosit će 2,01, što će donijeti povećanje bruto plaće za ožujak od 490 eura od 2022. do danas, učitelji mentori dobivat će, zahvaljujući koeficijentu od 2,055, 474 eura veće plaće, a višim asistenti 574 eura.

Docentima će bruto plaće uz koeficijent 2,90 iznositi 2.747 eura, što predstavlja povećanje od 649 eura, a redovitim profesorima 3.599 uz povećanje od 838 eura i koeficijent 3,80.

Zdravstvenim radnicima u primarnoj zaštiti srednje stručne spreme prosječne bruto plaće rastu za 346 na 1.468 eura uz koeficijent 1,55, doktorima medicine i dentalne medicine na 2.766 eura, uz povećanje od 355 eura, a specijalistima na 3.618 eura, odnosno za 585 eura.

Prošle godine, kazao je Plenković, u fokusu su bili i zapisničari u tijelima sudne vlasti čija će plaća novim uredbama biti veća za 488 eura.