Umjetna inteligencija već mijenja zapošljavanje u SAD-u: Fed bilježi prve konkretne posljedice

Sjedište Federal Reserve Bank of San Francisco / Foto: Alex Bierwagen, Unsplash
Sjedište Federal Reserve Bank of San Francisco / Foto: Alex Bierwagen, Unsplash

Američke kompanije počinju prilagođavati broj zaposlenih povećanoj produktivnosti koju ostvaruju primjenom umjetne inteligencije. 

U pet od 12 američkih regija koje prati Fed zabilježeni su slučajevi smanjivanja broja zaposlenih prirodnim odljevom, odgađanja zapošljavanja ili smanjivanja planiranog broja novih radnih mjesta zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju. Pokazuje to listopadsko izdanje izvještaja Beige Book, koje je američka središnja banka objavila jučer. 

Riječ je o jednom od konkretnijih pokazatelja da se ulaganja u umjetnu inteligenciju počinju odražavati na kadrovske odluke kompanija.

Posebno je zanimljivo što se promjene događaju u gospodarstvu koje još uvijek bilježi rast proizvodnje, dok ukupna zaposlenost uglavnom stagnira ili raste sporije. Takav odnos otvara pitanje može li američko gospodarstvo nastaviti povećavati proizvodnju i produktivnost bez razmjernog povećanja broja zaposlenih.

Manje novih radnih mjesta, bez masovnih otpuštanja

Fedova regionalna izvješća pokazuju da se utjecaj umjetne inteligencije razlikuje među djelatnostima. U području New Yorka pojedine velike organizacije počele su ukidati određena radna mjesta ili odgađati zapošljavanje tijekom uvođenja umjetne inteligencije u poslovanje. Istodobno je oslabila potražnja za zaposlenicima u marketingu.

Na području Clevelanda predstavnici dviju banaka naveli su da su automatizacija i umjetna inteligencija povećale produktivnost određenih poslova, čime je smanjena potreba za zaposlenicima.

U Chicagu je jedna kompanija iz sektora poslovnih usluga izvijestila da joj je povećanje produktivnosti omogućilo smanjivanje broja zaposlenih prirodnim odljevom. To znači da kompanija ne mora nužno otpuštati radnike, već jednostavno ne popunjava sva radna mjesta koja ostanu prazna nakon odlazaka ili umirovljenja.

Slična promjena vidljiva je u Minneapolisu, gdje predstavnici sektora informacijskih tehnologija navode da umjetna inteligencija zasad ne uzrokuje otpuštanja, ali usporava otvaranje novih radnih mjesta.

Posebno je ilustrativan primjer iz Dallasa. Prema informacijama koje je prikupio Fed, pojedine velike računovodstvene kompanije odgađaju sklapanje ugovora s novim zaposlenicima jer procjenjuju da će im, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, trebati manje početničkih radnih mjesta nego što su ranije planirale.

Kompanija može povećavati prihode, širiti poslovanje i istodobno zapošljavati manje novih ljudi. Posljedice takvog razvoja možda neće odmah biti vidljive u statistici nezaposlenosti, ali mogu postupno smanjivati mogućnosti ulaska mladih radnika na tržište rada.

Zaposlenici u suvremenom uredskom okruženju / Foto: TECNIC Bioprocess Solutions, Unsplash
Zaposlenici u suvremenom uredskom okruženju / Foto: TECNIC Bioprocess Solutions, Unsplash

Produktivnost raste, ali tko će dobiti nova radna mjesta?

Umjetna inteligencija zasad ima dvostruku ulogu u američkom gospodarstvu. S jedne strane potiče ulaganja u podatkovne centre, energetsku infrastrukturu, poluvodiče i industrijsku opremu. S druge strane omogućuje kompanijama da dio postojećih poslova obavljaju s manje radnih sati ili manjim brojem zaposlenih.

U regiji St. Louisa jedan industrijski proizvođač izvijestio je da su automatizacija i povezivanje podataka povećali učinkovitost proizvodnje, smanjili trošak po jedinici proizvoda i omogućili povećanje kapaciteta bez odgovarajućeg povećanja broja zaposlenih.

Istodobno, kompanija za zapošljavanje u Dallasu navela je da je u dva dana pomoću sustava umjetne inteligencije obavila više od 180 sati razgovora s kandidatima. Ipak, zbog širenja primjene te tehnologije zaposlila je dodatne stručnjake koji pregledavaju rezultate i donose konačne odluke.

Primjeri pokazuju da umjetna inteligencija može istodobno smanjivati potrebu za jednim profilom radnika i stvarati potražnju za drugim.

Zasad je prerano zaključiti koliki će biti njezin ukupni učinak na zaposlenost. Beige Book temelji se na razgovorima i opažanjima kompanija, a ne na statističkom istraživanju koje bi omogućilo izračun broja izgubljenih radnih mjesta.

No promjena u načinu planiranja zapošljavanja već je vidljiva. Za kompanije je presudno koliko dodatne proizvodnje ili prihoda mogu ostvariti po zaposleniku. Za tržište rada jednako je važno koliko novih radnih mjesta takav model poslovanja može stvoriti.

Američki dolari, ilustracija / Foto: Dave Garcia, Pexels
Američki dolari, ilustracija / Foto: Dave Garcia, Pexels

Inflacija dodatno komplicira sliku američkog gospodarstva

Uz promjene povezane s umjetnom inteligencijom, Fedovo izvješće upozorava na nastavak inflacijskih pritisaka.

U četiri američke regije ubrzao je rast cijena u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. Tri regije prijavile su snažan rast cijena, osam umjeren, a jedna blagi rast.

Poseban problem predstavljaju cijene nafte i dizela. Kompanije iz transporta, industrije i trgovine navode da skuplje gorivo povećava troškove poslovanja, a dodatne naknade za prijevoz postupno se prenose kroz opskrbne lance.

Pritom mogućnosti povećanja prodajnih cijena nisu jednake za sve kompanije. Poduzeća koja posluju s potrošačima sve češće upozoravaju na otpor kupaca prema novim poskupljenjima, zbog čega dio povećanih troškova moraju pokrivati smanjivanjem vlastitih marži.

Većina američkih regija istodobno bilježi male promjene potrošnje stanovništva. U više od polovice regija potrošnju ponajprije održavaju kućanstva s višim prihodima, dok kupci s nižim primanjima sve pažljivije raspoređuju raspoloživi novac.

Takva kombinacija sporijeg zapošljavanja, slabije potrošnje i trajnih inflacijskih pritisaka dodatno otežava odluke američke središnje banke o kamatnim stopama.

Za Fed se otvara novo pitanje

Američko gospodarstvo zasad ne pokazuje znakove općeg pada zaposlenosti. Prema Beige Booku, tri regije prijavile su umjeren rast zaposlenosti, pet blagi rast, a četiri gotovo nikakvu promjenu.

Istodobno, proizvodnja raste u više regija, osobito zahvaljujući potražnji povezanoj s podatkovnim centrima, energetikom i obrambenom industrijom.

Za monetarnu politiku takva kretanja imaju različite posljedice. Povećanje produktivnosti može pomoći kompanijama u ograničavanju troškova i dugoročno ublažavati inflaciju. Međutim, ako se rast proizvodnje sve manje pretvara u nova radna mjesta, potrošnja stanovništva mogla bi postupno slabjeti.

Dodatni je problem što skuplja energija i prijevoz istodobno održavaju pritisak na cijene, čak i kada potražnja ne raste snažno.

Listopadski Beige Book zato donosi važan signal o mogućoj promjeni američkog gospodarskog modela. Umjetna inteligencija više nije samo investicijska tema povezana s rastom tehnoloških kompanija i izgradnjom podatkovnih centara. Njezini učinci počinju se pojavljivati u odlukama o tome koliko će radnika kompanije zaposliti i koja će radna mjesta uopće otvarati.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama