Više od 75 posto radnih mjesta povezanih s umjetnom inteligencijom i dalje je usmjereno na istraživanje i razvoj, što pokazuje da se većina kompanija još nalazi u fazi eksperimentiranja, a ne široke operativne primjene novih alata, navodi se u izvješću McKinsey Technology Trends Outlook 2026.
McKinsey je analizirao 14 naprednih tehnoloških trendova koji bi trebali oblikovati poslovanje i društvo, među kojima su agentska umjetna inteligencija, razvoj softvera, znanstvena otkrića, poluvodiči, robotika, mobilnost, energetika, svemirske i kvantne tehnologije.
Jedan je od glavnih zaključaka izvješća da se umjetna inteligencija više ne može promatrati izdvojeno od infrastrukture na kojoj ovisi njezin razvoj. AI sustavi trebaju sve naprednije čipove, podatkovne centre, elektroenergetske i komunikacijske mreže, sigurnosne mehanizme te stručnjake koji tehnologiju mogu primijeniti u stvarnim poslovnim procesima.
Četiri trenda obuhvaćena izvješćem izravno su povezana s umjetnom inteligencijom, ali AI istodobno ubrzava napredak i u ostalih deset područja. Utječe na razvoj softvera, znanstvena istraživanja, robotiku, kibernetičku sigurnost, poluvodičku industriju i energetsku infrastrukturu.
Potražnja za električnom energijom koju će umjetna inteligencija koristiti u američkim podatkovnim centrima mogla bi do 2030. dosegnuti razinu usporedivu s današnjom potrošnjom cijele Kalifornije.
Takva procjena pokazuje da daljnji razvoj umjetne inteligencije više neće ovisiti samo o kvaliteti modela i količini dostupnih podataka. Dostupnost električne energije, kapacitet mreže i brzina izgradnje podatkovnih centara mogli bi postati jednako važno ograničenje.
Većina poslova u umjetnoj inteligenciji još je vezana uz razvoj
Više od tri četvrtine oglasa za posao u četiri područja umjetne inteligencije koja McKinsey prati odnosi se na istraživačke i razvojne pozicije. Kompanije, prema tome, još uvijek više ulažu u stvaranje i testiranje tehnologije nego u njezino uključivanje u svakodnevno poslovanje.
Situacija je drukčija u zrelijim tehnološkim područjima kao što su kibernetička sigurnost, energetika, biološke znanosti i mobilnost. U njima se više od polovice oglasa odnosi na radna mjesta izvan istraživanja i razvoja, što upućuje na to da su te tehnologije već postale sastavni dio redovnog poslovanja.
Razlika između broja razvojnih i operativnih radnih mjesta važna je jer pokazuje koliko je neka tehnologija blizu stvaranju mjerljive poslovne vrijednosti. Velik broj istraživača može biti pokazatelj intenzivnih ulaganja, ali ne jamči da su kompanije pronašle način na koji će tehnologiju primijeniti u većem opsegu i uz prihvatljive troškove.
Kako AI postaje autonomniji i preuzima sve važnije poslovne zadatke, raste i potreba za sigurnošću, transparentnošću, ljudskim nadzorom te provjerom rezultata u stvarnim uvjetima.
McKinsey upozorava i na ubrzavanje sigurnosnih prijetnji. Tijekom 2025. kompanije su nakon otkrivanja softverske ranjivosti često imale nekoliko tjedana ili mjeseci prije nego što bi je napadači počeli aktivno iskorištavati. Danas se razdoblje između otkrivanja ranjivosti i početka napada u pojedinim slučajevima skratilo na samo nekoliko sati.
Zbog toga će povjerenje postati jedan od ključnih uvjeta tehnološkog razvoja. Nije dovoljno da AI alat može izvršiti određeni zadatak. Kompanije moraju znati na temelju kojih je podataka donio odluku, tko nadzire njegov rad i kako će se spriječiti ili ograničiti pogrešni rezultati.
Pet područja moglo bi više nego udvostručiti ulaganja
McKinsey procjenjuje da bi pet tehnoloških područja tijekom 2026. moglo privući više nego dvostruko veća ulaganja nego godinu prije. To su agentski razvoj softvera, infrastruktura za umjetnu inteligenciju i arhitekture modela, primjena AI-ja u znanstvenim otkrićima i inženjerstvu, svemirske tehnologije te napredna robotika.
Procjena se temelji na investicijskoj aktivnosti zabilježenoj u prvoj polovici 2026. i zato ne predstavlja konačne podatke za cijelu godinu.
Agentski razvoj softvera i primjena umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima prvi su put uključeni kao zasebni tehnološki trendovi. Razlog je brzina kojom AI mijenja način pisanja računalnog koda, provođenja eksperimenata i analize znanstvenih podataka.
AI agenti više ne služe samo za predlaganje pojedinih dijelova koda. Sve češće mogu samostalno planirati zadatke, povezivati različite alate, provjeravati rezultate i izvršavati dijelove razvojnog procesa. Slične se promjene događaju i u znanosti, gdje modeli pomažu u predviđanju molekularnih struktura, razvoju novih materijala i ubrzavanju otkrivanja lijekova.
„Umjetna inteligencija ulazi u novu fazu razvoja u kojoj više nije ključno pitanje koliko je tehnologija napredna, nego koliko smo je sposobni primijeniti u stvarnom svijetu”, izjavio je Tomislav Brezinščak, vodeći partner za jugoistočnu Europu u McKinsey & Company.
Dodao je da će kompanije morati promijeniti način rada, ulagati u ljude i razvijati sposobnosti potrebne za pretvaranje tehnoloških inovacija u konkretne poslovne rezultate.
Pročitajte još:
Glavna podjela među kompanijama zato više neće biti između onih koje koriste i ne koriste umjetnu inteligenciju, nego između onih koje samo testiraju nove alate i onih koje ih uspiju sigurno uključiti u poslovanje.
Pritom se sve više brišu granice između pojedinih tehnoloških područja. Razvoj umjetne inteligencije povećava potražnju za čipovima i električnom energijom, napredak u robotici povezuje softver s fizičkim strojevima, dok kvantne tehnologije, biološke znanosti i novi materijali otvaraju dodatne mogućnosti u zdravstvu, energetici i industriji.
