Dobit većih kineskih industrijskih poduzeća u rujnu je porasla 14,4 posto u odnosu na godinu ranije, najsnažnije od lipnja. Proizvodnja povezana s umjetnom inteligencijom podupire industrijske rezultate, dok slaba domaća potražnja i dalje opterećuje kompanije oslonjene na potrošače.
Prema podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska dobit u prvih devet mjeseci dosegnula je približno 6,03 bilijuna juana, uz godišnji rast od 15,5 posto. To je blago usporavanje u odnosu na rast od 15,7 posto zabilježen u razdoblju od siječnja do kolovoza.
Industrijska dobit ove se godine vratila dvoznamenkastom rastu nakon skromnog povećanja u 2025., kojem su prethodile tri godine pada. Oporavku pridonose nastojanja Pekinga da ograniči iscrpljujuće cjenovne ratove među kompanijama te snažna potražnja za opremom potrebnom za razvoj umjetne inteligencije.
Globalni investicijski val u AI i više cijene sirovina povezane s ratom u Iranu povećavaju zarade rudarskih kompanija, proizvođača čipova i dobavljača materijala. Međutim, proizvođači koji te sirovine koriste istodobno se suočavaju s većim ulaznim troškovima i slabom potražnjom na domaćem tržištu.
Proizvođačke cijene u rujnu su rasle najbrže od sredine 2022., potaknute poskupljenjem energije i sirovina zbog sukoba na Bliskom istoku, prenosi CNBC.
Tehnološki sektori rastu, proizvođači robe za kućanstva zaostaju
Najveći doprinos rastu dobiti dolazi iz elektronike i napredne proizvodnje. Prema glavnom statističaru Zavoda Yuu Weiningu, potražnja za računalnim kapacitetima za umjetnu inteligenciju i naprednim sustavima pohrane podataka snažno podupire te djelatnosti. Dobit proizvođača specijaliziranih elektroničkih materijala u prvih devet mjeseci više se nego utrostručila, dok su proizvođači poluvodičkih komponenti zabilježili rast od 51,7 posto.
Izgradnja podatkovnih centara i računalne infrastrukture povećala je potražnju i za optičkim vlaknima i kabelima. Dobit proizvođača optičkih vlakana bila je višestruko veća nego godinu ranije, dok se kod proizvođača optičkih kabela više nego udvostručila.
Proizvođači sirovina za bakar i aluminij također su profitirali od potražnje iz tehnoloških djelatnosti i sektora obnovljive energije, uz rast dobiti od gotovo 45 posto.
Razlike među industrijama pokazuju koliko je oporavak neujednačen: dobit u proizvodnji računala, komunikacijske i druge elektroničke opreme porasla je 103,8 posto, dok je u automobilskoj industriji pala 22,8 posto, a u proizvodnji namještaja 51,3 posto.
Shena Yue, viša ekonomistica Oxford Economicsa, ističe da ulaganja u visokotehnološku proizvodnju i iskorištenost kapaciteta u elektronici ostaju otporni zahvaljujući globalnom AI ciklusu i prioritetima kineske gospodarske politike. Ukupna ulaganja i iskorištenost industrijskih kapaciteta ipak su znatno slabiji.
Prema njezinoj ocjeni, najveća slabost ostaje potražnja kućanstava. Dugotrajna kriza nekretninskog sektora ograničava kupnju stanova i povezanih trajnih potrošnih dobara, a snažan izvoz ne uspijeva potpuno nadoknaditi domaću slabost.
Peking zasad suzdržan s novim poticajima
Maloprodaja je u rujnu porasla samo 1,1 posto na godišnjoj razini. Rezultat je nadmašio prognoze, ali je tek neznatno bolji od slabog kolovoškog ostvarenja.
Kinesko gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo 4,5 posto, nešto brže nego u prethodnom. Rast u prvih devet mjeseci iznosio je 4,6 posto, unutar vladina ciljanog raspona od 4,5 do pet posto za cijelu godinu.
Peking zasad nije posegnuo za velikim novim paketom poticanja domaće potražnje. Prostor za djelovanje opterećuju dugovi lokalnih vlasti, dok učinci subvencija za zamjenu starih potrošačkih proizvoda novima postupno slabe.
Dan Wang, direktorica za Kinu u Eurasia Groupu, smatra da vlasti ne vide hitnu potrebu za snažnijom intervencijom te računaju na tehnološki izvoz kao oslonac za ostvarenje cilja gospodarskog rasta.
Pročitajte još:
Istodobno upozorava da brojni proizvođači posluju s vrlo niskom dobiti ili gubitkom, dok kućanstva nastavljaju štedjeti umjesto trošiti.
Potrošnju ograničava i oprez lokalnih dužnosnika. Prema Wang, strah od odgovornosti za odobravanje novih projekata, uz pritisak Pekinga da se smanje dugovi i višak kapaciteta, dovodi do odgađanja planiranih rashoda.
Zabrinutost zbog slabosti potrošnje i pritiska konkurencije na zarade odrazila se i na tržište kapitala. Referentni kineski indeks CSI 300 krajem prošlog tjedna ušao je u medvjeđe tržište.
