Ulaganja u umjetnu inteligenciju: Hrvatska gradi podatkovne centre, ali premalo ulaže u znanje

Podatkovni centri okosnica su umjetne inteligencije i bez njih ne bi bilo ni odgovora chatbotova, streaminga videa kao ni datoteka pohranjenih u oblaku. No takvi centri troše velike količine energije i zahtijevaju prostor.

Bez umjetne inteligencije i podatkovnih centara nema ni budućnosti. Europska unija do 2031. godine u podatkovne centre planira ulaganja od 176 milijardi eura. Hrvatska je u regiji među vodećima kada govorimo o ulaganjima u infrastrukturu.

Hrvatska ima 70 podatkovnih centara od kojih su većina javni, 22 su privatna, a prostiru se na ukupnoj površini od 18 tisuća metara četvornih i instalirane snage od 20,7 megavata. Još šest projekata podatkovnih centara je u fazi razvoja ili izgradnje.

U najnovijoj analizi Instituta za javne financije (IJF) Matea Cvjetković analizira ulaganja u umjetnu inteligenciju u državama članicama EU-a i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na njihovu strukturu i sektorsku raspodjelu.

Prema tim podacima Hrvatska je 2023. u umjetnu inteligenciju uložila nešto više od milijardu eura. Pritom su ulaganja ponajviše usmjerena na podatke i opremu, dok su ulaganja u vještine te istraživanje i razvoj ispod razine EU-a.

Matea Cvjetković smatra da bi takva raspodjela mogla utjecati na dugoročne učinke, jer se postojeća infrastruktura ne može adekvatno iskoristiti bez odgovarajućih znanja i istraživačkih kapaciteta.

Ukupna ulaganja EU-a u umjetnu inteligenciju u 2023. procjenjuju se na oko 257 milijardi eura, ali nisu jednako raspoređena među državama članicama. Četiri zemlje – Njemačka, Francuska, Nizozemska i Italija – zajedno ulažu gotovo 60 posto ukupnog iznosa, odnosno oko 149 milijardi eura. Samo Njemačka ulaže oko 59 milijardi eura.

Prema ulaganjima po stanovniku, najviše ulaže Irska s više od 1.600 eura po osobi, dok Nizozemska, Litva i Danska ulažu između 1.300 i 1.400 eura po stanovniku.

Hrvatska je pri dnu ljestvice s oko 320 eura po stanovniku, što je znatno manje od prosjeka EU-a od 574 eura.

U Europi dominira ulaganje u vještine, u Hrvatskoj u opremu i to od novca iz europskih fondova

Hrvatska se od od prosjeka EU-a razlikuje i po prioritetima. Na razini Unije dominiraju ulaganja u vještine (41 posto) te u podatke i opremu (37 posto), što zajedno čini gotovo 80 posto ukupnih ulaganja. U Hrvatskoj pak podatci i oprema čine gotovo 45 posto ulaganja, a vještine 34 posto.

Istodobno, ulaganja u istraživanje i razvoj dosežu tek 8 posto, u usporedbi s 13 posto na razini EU-a. Ovakva raspodjela upućuje na to da Hrvatska veći naglasak stavlja na infrastrukturu, uz relativno slabija ulaganja u znanje i razvojne kapacitete, zaključuje se u analizi.

Analiza Instituta za financije upućuje i na to da, promatrano prema sektorima, u EU-u privatni sektor financira 73 posto ukupnih ulaganja u umjetnu inteligenciju, a javni 27 posto.

U Hrvatskoj je udio ulaganja javnog sektora nešto viši (oko 33 posto), dok privatni sektor sudjeluje s oko 67 posto. Međutim, značajan dio ulaganja u digitalnu infrastrukturu i umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj financira se iz europskih izvora, što otvara pitanje njihove održivosti nakon završetka Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a 2021. – 2027.

“Hrvatska se suočava s dvostrukim izazovom: povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju i istodobno ih bolje usmjeriti prema vještinama te istraživanju i razvoju“, zaključuje autorica Matea Cvjetković.

U tom kontekstu, ističe se u analizi IJF-a, važno je pravodobno planirati domaću fiskalnu strategiju kako bi se izbjegao pad ulaganja u umjetnu inteligenciju i povezane digitalne kapacitete nakon 2027. godine. Potrebno je i što prije usvojiti Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. kojim bi se sustavno planirala javna ulaganja i definirali strateški prioriteti.