Prinos na njemačke 10-godišnje obveznice došao je početkom ovoga tjedna na najvišu razinu u 15 godina dosegnuvši 3,1791 posto.
To je rezultat predviđanja ulagača da bi središnje banke mogle zbog porasta inflacije podići kamatne stope.
Nakon dosezanja te najvše razine prinos se kasnije tijekom ponedjeljka snizio na 3,137 posto.
Čini se da investitori sada traže bolje ponude za kupnju obveznica što povećava troškove zaduživanja.
Prinosi na talijanski i francuski dug su na oko 3,9 posto. Razlika u odnosu na njemački dug je dodatni rizik koji ulagači vide u odnosu na ulaganje u Bund.
Situacija oko rata s Iranom bila je u fokusu tržišta obveznica, prenosi Reuters riječi analitičara u tvrtki SEB Research Ollea Holmgrena koji dodaje da je zanimljivo vidjeti kako će se trenutačne okolnosti odraziti na gospodarsku dinamiku u eurozoni te razinu ulaznih i izlaznih cijena.
U travnju je inflacija u eurozoni bila najviša od 2023. godine došavši na godišnju stopu od tri posto. Budući da je ciljana razina dva posto ne čudi da ulagači vjeruju da bi Europska središnja banka (ESB) mogla ponovno dići kamatnu stopu, možda već na lipanjskom sastanku.
Guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel je rekao početkom ovoga tjedna kako središnji bankari mogu učiniti “puno više” kako bi smirili financijska tržišta i dali im pozitivan zamah.
Inače, u ponedjeljak su se sastali ministri financija skupine G7. Sastanak je u fokusu imao globalne ekonomske napetosti i koordinaciju opskrbe ključnim sirovinama.
Pročitajte još:
Domaćin sastanka francuski ministar financija Roland Lescure je istaknuo da duboko ukorijenjene globalne ekonomske neravnoteže potiču trgovinske napetosti i mogu izazvati kolaps financijskih tržišta.
Po njegovim riječima, nije održiv razvoj svjetskog gospodarstva u kojemu Kina troši premalo, SAD previše, a Europa dovoljno ne ulaže.
