U pripremi veliki zaokret u poslovanju Zagrebačke burze

Unsplash.com
Burza, ilustracija Foto: Unsplash.com

Sprema se veliki zaokret u poslovanju Zagrebačke burze. Kako Poslovni dnevnik doznaje od članova Uprave Ivane Gažić i Tomislava Gračana, budući poslovni model ZSE ići će u dva smjera – prvi je profiliranje hrvatskog tržišta kapitala kao ‘turističke burze’, odnosno vodećeg mjesta u jugoistočnoj Europi gdje će turističke tvrtke tražiti kapital od investitora.

Drugi smjer je ulazak u trgovanje kriptovalutama nakon stupanja na snagu Europske uredbe o tržištu kriptovaluta (MiCA) koja će donijeti tektonske promjene na domaćem tržištu razmjene kriptovaluta. To posebno vrijedi za manje mjenjačnice za koje bi prilagodba na MiCA mogla biti prevelik teret.

Što se tiče privlačenja turističkih tvrtki, preduvjet već postoji s obzirom na važnost tvrtki iz tog sektora za trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Naime, sektor turizma najbrojniji je po udjelima na burzi, treći je po tržišnoj kapitalizaciji i ostvaruje oko 20 posto prometa, naglašava predsjednica Uprave Ivana Gažić.

“Ako bismo gledali free float, odnosno dionice koje su dostupne za trgovanje, taj postotak bi sigurno bio puno veći”, dodaje Gažić. Zagrebačka burza za sada vidi potencijal u obližnjim turističkim zemljama, poput Crne Gore i Albanije.

“Naše tržište je otvoreno za sve tvrtke koje ispunjavaju uvjete za uvrštenje. No, prvenstveno mislimo na zemlje koje imaju slabije razvijeno tržište kapitala i investicijsku bazu. Zbog prirode našeg gospodarstva, hrvatski investitori, mali i institucionalni, dobro razumiju sektor turizma i smatraju ga atraktivnim, stoga želimo i možemo postati burza po izboru turističkih tvrtki. Boravak na burzi u zemlji koja je turistička destinacija svakako pridonosi atraktivnosti za investitore. Pritom je važno i to što smo zemlja EU s dugom i rastućom tradicijom turizma”, ističe Gažić.

Put do specijalizacije na europskim burzama nije nov. Možda najpoznatiji primjer je burza u Oslu, koja se već godinama profilira kao vodeće mjesto u Europi za uvrštenje tvrtki iz sektora brodarstva i marikulture. U tom kontekstu treba promatrati i nedavni ulazak bivšeg čelnika Norveške burze Bentea Landsnesa u Nadzorni odbor Zagrebačke burze. Ivana Gažić kaže kako burza u Oslu svakako ima zanimljiv koncept, koji proizlazi iz same prirode njihovog gospodarstva.

Foto: Freepik.com

“Nadahnuti smo njihovim primjerom, ali u primjenjivoj dominantnoj grani hrvatskog gospodarstva. Taj put nam se čini logičnim i rado bismo ga implementirali na našem tržištu kapitala, s obzirom na značaj koji turizam ima u našem gospodarstvu”, kaže čelnik domaćeg tržišta kapitala.

Ulazak u trgovanje kriptovalutama još je zanimljiviji aspekt. ZSE je ‘uvrnuto priznao’ da je prvi put zainteresiran za taj segment početkom svibnja, kada je objavljeno da je osnovana tvrtka Adria Digital Exchange u kojoj Zagrebačka burza ima četvrtinu dionica. Prema riječima Tomislava Gračana, tvrtka je osnovana s ciljem detaljne analize i razvoja potencijala trgovanja i upravljanja digitalnom imovinom, kako bi se istražile mogućnosti koje u tom smislu imaju organizirana tržišta poput našeg.

“Riječ je o R&D projektu i trenutno smo u potrazi za proizvodima i uslugama koje bismo mogli razviti i ponuditi, a koji su u domeni spajanja financija, digitalne imovine i blockchain tehnologije”, kaže Gračan.

Motiv za osnivanje tvrtke Adria Digital Exchange bila je MiCA koja je prošlog mjeseca prošla završnu fazu potvrđivanja u Vijeću EU, što znači da će uskoro stupiti na snagu i značajno promijeniti način praćenja i oporezivanja transakcija kriptovalutama. Kako objašnjavaju iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), MiCA predstavlja usklađeni regulatorni okvir za imovinu u kriptovalutama, ali i za izdavatelje i pružatelje usluga vezanih uz kripto imovinu u EU.

Također, pravila pokrivaju izdavatelje korisničkih tokena, kao i tokene i stabilne kovanice povezane s imovinom, te mjesta trgovanja i novčanike koji drže kripto imovinu. Implementacija MiCA okvirno se očekuje do kraja 2024. godine.

“Na razini EU-a raspravlja se o tome hoće li subjekti koji trenutačno pružaju usluge kripto imovine u okviru AML/CFT-a moći koristiti dodatni rok za usklađivanje do (najkasnije) sredine 2026. godine, koji zakonodavac u Republici Hrvatskoj može dodatno skratiti”, poručuju iz Hanfe.

Početak implementacije MiCA bit će izazovan i za kripto industriju i za regulatore, a između ostalog će uključivati ​​praćenje zlouporabe tržišta na kripto burzama, što će zahtijevati potpuno nove alate za praćenje i novi pristup podacima, prikupljanju i analizi, naglašava regulator.

Tomislav Gračan smatra da će uvođenje MiCA uredbe imati značajan utjecaj na domaće tržište trgovanja kriptovalutama. Glavni ciljevi MiCA-e su reguliranje kripto industrije, zaštita potrošača, sprječavanje zlouporabe tržišta i održavanje integriteta kripto tržišta. MiCA će nametnuti uvjete i operativne zahtjeve tvrtkama koje pružaju usluge digitalne imovine svojim klijentima i dati regulatorima veću kontrolu.

“Očekuje se da će ova nova regulativa dovesti do razvoja tržišta kripto imovine i razvoja novih mogućnosti u inovativnim digitalnim uslugama”, kaže Gracan. S obzirom na obim burzovnog prometa kriptovalutama, logično je da dio tog kolača želi i Zagrebačka burza. Prema dostupnim podacima kojima Hanfa raspolaže, prošlogodišnji promet kriptovalutama iznosio je 1,2 milijarde kuna.

Ilustracije radi, lani je promet dionicama na Zagrebačkoj burzi dosegnuo 1,7 milijardi kuna. No, godinu ranije promet je bio praktički izjednačen – 1,73 milijarde kuna u mjenjačnicama i 1,74 milijarde kuna u dionicama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari