U Hrvatskoj u 10 godina prepolovljen broj provala s krađom imovine, ljeto nosi rizik

Ljetni praznici su obično doba godine kada je u porastu broj krađa osobne imovine i broj provala u stambene objekte.

Zbog toga su svako ljeto učestala policijska upozorenja da se povede dodatno računa o tome kako osigurati da se izbjegnu takve situacije.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini policija je zabilježila 1,2 milijuna slučajeva krađa od čega se 60,3 posto odnosilo na krađu imovine u rezidencijalnim objektima, U odnosu na godinu ranije to je bilo smanjenje ukupnog broja krađa nezakonitim upadom u tuđe prostorije za 2,6 posto dok je kod krađa u stambenim objektima pad iznosio 0,5 posto.

Trend pada takvih nezakonitih radnji vidljiv je u zadnjih deset godina u EU. U odnosu na 2014. broj krađa je u 2024. bio niži za 35,4 posto. Najniža razina takvih slučajeva zabilježena je u 2021. godini kada je brojka bila 1,1 milijun. Podsjetimo, to je bila godina pandemije.

Krađe upadom u stambene objekte smanjile su se u razdoblju od 10 godina za 38,1 posto s brojke od 1,17 milijuna slučajeva u 2024. godini.

Najmanji broj slučajeva također je zabilježen u 2021. kada ih je bilo 642.244, a svakako da je na to utjecala činjenica da su ljudi više vremena te godine proboravili u svojim stambenim prostorima.

Broj provala u objekte je u Hrvatskoj u 10 godina prepolovljen. U 2014. bilo ih je 15.302, a u 2024. 7.211.

U Njemačkoj je brojka smanjena sa 446.073 provala na 297.986 u pretprošloj godini.

Slovenija ih je u 2014. imala 13.603, a onda je to smanjeno na 7.113 provala, gotovo pa jednako brojci u Hrvatskoj.

Kada se pogleda broj provala na sto tisuća stanovnika tada je, možda iznenađujuće, na vrhu Austrija s brojkom od 700,12 krađa na sto tisuća stanovnika.

Druga je Švedska gdje je brojka 600,95, a onda slijedi Luksemburg s 567,96.

Slovenija ima brojku od 334,90, a Hrvatska 186,72 provala na sto tisuća stanovnika.

Najmanji prosjek ima Bugarska, odnosno 46 provala na 100 tisuća stanovnika.