Izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, koje stupaju na snagu 7. srpnja, donose stroža pravila za rad posrednika, jasnije odnose s kupcima i prodavateljima te veće zahtjeve za profesionalnost i odgovornost agencija za nekretnine.
Na konferenciji Hrvatske gospodarske komore istaknuto je da je dosadašnja regulativa ostavljala prostor za različite neetične prakse, što je narušavalo povjerenje u struku. Nova pravila trebala bi povećati transparentnost tržišta i jasnije definirati što posrednik smije naplatiti, kome i pod kojim uvjetima.
Poslove posredovanja u prometu nekretnina moći će i dalje obavljati isključivo posrednici koji ispunjavaju propisane uvjete i upisani su u registar posrednika koji vodi Hrvatska gospodarska komora. Novost je da svaki posrednik mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na naplatu posredničke naknade. Zakon jasnije propisuje da je preduvjet za naplatu sklopljen ugovor o posredovanju.
Naknada se može naplatiti i od obje strane, odnosno i od prodavatelja i od kupca, ali njezin ukupan iznos ne smije prelaziti iznos naknade predviđen za tu vrstu posredovanja, primjerice kupnju ili najam, prema važećem cjeniku u trenutku sklapanja ugovora.
Posebno se uređuje odnos prema kupcima koji žele samo razgledati nekretninu. Prema novim pravilima, kupac koji želi isključivo pogledati oglašenu nekretninu ne mora sklopiti ugovor o posredovanju.
Drukčija je situacija ako kupac od agencije traži profesionalnu uslugu. To uključuje ciljanu potragu prema kriterijima kupca, dostavu ponuda, informiranje o novim prilikama, savjetovanje, pregovaranje i vođenje kupoprodajnog procesa. Takve usluge morat će se urediti pisanim ugovorom.
Nova pravila trebala bi smanjiti prostor za nesporazume u praksi, osobito u situacijama u kojima kupci nisu sigurni plaćaju li samo obilazak nekretnine ili stvarnu uslugu zastupanja i posredovanja.
Etički kodeks postaje obvezan i za posrednike koji ga dosad nisu potpisali. Time se dodatno pokušava standardizirati ponašanje na tržištu i podići odgovornost agencija prema klijentima.
Uvodi se i obveza dobrog ugleda posrednika i osoba povezanih s njegovim poslovanjem. Protiv njih se ne smije voditi kazneni postupak niti smiju biti pravomoćno osuđeni za kaznena djela povezana s gospodarskim prijevarama, zlouporabom povjerenja, pranjem novca, poreznim prijevarama, korupcijom, krivotvorenjem i drugim propisanim kaznenim djelima.
Dodatna zaštita građana uvodi se i kroz povećanje minimalne vrijednosti police osiguranja od odgovornosti za štetu. Prema novim pravilima, najniži osigurani iznos police ne smije biti manji od 100 tisuća eura po jednom štetnom događaju, odnosno 300 tisuća eura za sve štetne događaje tijekom jedne osiguravateljske godine.
U HGK-u smatraju da nova regulativa predstavlja priliku za održiviji razvoj djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina, osobito u trenutku kada su cijene stanova, najamnina i provizija postale važno pitanje za građane.
Za kupce i najmoprimce ključna je promjena veća jasnoća oko toga kada nastaje obveza plaćanja agencijske naknade. Za posrednike, nova pravila znače strože uvjete rada, veću odgovornost i potrebu jasnijeg ugovaranja usluga.
Pročitajte još:
Na tržištu na kojem se jedna nekretnina često oglašava preko više kanala, a kupci se susreću s različitim modelima naplate, zakonske izmjene trebale bi smanjiti sivu zonu i povećati povjerenje u profesionalne posrednike.
Najvažnija poruka novih pravila jest da razgledavanje nekretnine samo po sebi nije isto što i ugovorena usluga posredovanja. Agencije će zato morati jasnije objasniti što nude, kome pružaju uslugu i kada za tu uslugu mogu tražiti naknadu.
