U Hrvatskoj je krajem rujna bilo registrirano 259.248 poslovnih subjekata, no aktivno ih je bilo 184.561 ili 71,2 posto. Iza te razlike krije se zanimljiva slika domaćeg poduzetništva: velik broj registriranih subjekata ne znači nužno i velik broj onih koji stvarno posluju, a većinu aktivnih pravnih osoba čine vrlo male tvrtke ili poduzeća bez ijednog zaposlenog.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najviše je trgovačkih društava, njih 178.738, od kojih je aktivno 150.014 ili 83,9 posto. U Hrvatskoj je registrirano i 78.896 ustanova, tijela, udruga i organizacija, ali aktivne su samo 33.962. Od 1.614 zadruga aktivno ih je 585.
Jedan od zanimljivijih podataka odnosi se na veličinu aktivnih pravnih osoba. Čak 98.203 subjekta, odnosno 53,2 posto, ima od jednog do devet zaposlenih. Istodobno, njih 66.315 ili 35,9 posto nema nijednog zaposlenog.
To znači da gotovo devet od deset aktivnih pravnih osoba ili nema zaposlenih ili zapošljava manje od deset ljudi. Na drugom kraju poslovne strukture nalazi se tek 631 subjekt s najmanje 250 zaposlenih.
Od toga 350 pravnih osoba ima između 250 i 499 zaposlenih, dok 281 tvrtka zapošljava 500 ili više ljudi. Srednjih poduzeća, s 50 do 249 zaposlenih, ima 3.945, a njih 15.467 zapošljava između 10 i 49 radnika.
Takva struktura pokazuje koliko je domaće poduzetništvo oslonjeno na male poslovne sustave. Oni mogu biti fleksibilni i specijalizirani, ali često imaju ograničene kapacitete za veća ulaganja, širenje poslovanja i zapošljavanje.
Trgovina, stručne usluge i industrija među najzastupljenijima
Prema djelatnostima, najveći udio aktivnih poslovnih subjekata nalazi se u ostalim uslužnim djelatnostima, koje čine 13,6 posto ukupnog broja. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 13,2 posto te trgovina na veliko i malo s 12,5 posto.
Prerađivačka industrija čini 8,4 posto aktivnih subjekata. Zanimljiva je razlika između registriranih i aktivnih subjekata u ostalim uslužnim djelatnostima: njihov udio među registriranima iznosi 21,2 posto, ali među aktivnima samo 13,6 posto.
Kod profitnih subjekata, koji čine 81,6 posto svih aktivnih poslovnih subjekata, najveći udio imaju stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 16,1 posto. Trgovina i građevinarstvo zastupljeni su s po 15,4 posto, prerađivačka industrija s 10,3 posto, a smještaj te priprema i usluživanje hrane s 8,6 posto.
Privatno vlasništvo dominira, Zagreb okuplja trećinu registriranih
Privatno vlasništvo uvjerljivo je najzastupljeniji oblik vlasništva među aktivnim pravnim osobama. U njemu se nalazi 149.224 subjekta ili 80,9 posto ukupnog broja.
Državno vlasništvo obuhvaća 0,8 posto subjekata, mješovito i zadružno po 0,3 posto, dok se za 17,7 posto pravnih osoba oblik vlasništva ne prati.
Kada je riječ o pravnom obliku trgovačkih društava, prevladavaju društva s ograničenom odgovornošću. Ona čine 74,8 posto aktivnih trgovačkih društava, dok jednostavna društva s ograničenom odgovornošću čine 24,3 posto.
Geografski gledano, gotovo trećina registriranih poslovnih subjekata, odnosno pravnih osoba, smještena je u Gradu Zagrebu. To potvrđuje snažnu koncentraciju poslovne aktivnosti u glavnom gradu, iako sami podaci o sjedištu ne govore nužno gdje se odvija sva njihova gospodarska aktivnost.
Pročitajte još:
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska ima velik broj registriranih poslovnih subjekata, ali i da se poslovna struktura izrazito oslanja na male tvrtke i poduzetnike bez zaposlenih. Takva struktura sama po sebi nije znak slabosti: dio subjekata posluje kroz vlasnički rad, vanjske suradnike ili projektne angažmane, a ne kroz klasično zapošljavanje.
Ipak, broj registriranih tvrtki nije dovoljan pokazatelj poduzetničke snage. Za potpuniju sliku trebalo bi ga usporediti s prihodima, dobiti, produktivnošću, investicijama i brojem zaposlenih. Tek tada može se vidjeti koliko je od velikog broja aktivnih subjekata ujedno i gospodarski snažno, koliko raste i koliko stvara novu vrijednost.
