Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj i ostatku Europske unije suočavaju se s različitim kretanjima na tržištu, a sve izraženiji raskorak između otkupnih cijena i troškova proizvodnje dodatno otežava planiranje poslovanja. Najnoviji statistički podaci otkrivaju zanimljivu sliku domaćeg poljoprivrednog sektora, ali i pokazuju koliko se hrvatski trendovi razlikuju od onih na europskoj razini.
U Hrvatskoj su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2026. u usporedbi s 2020. godinom porasle za 55,9 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem lani za 3,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari napominju da se, u skladu s preporukama Eurostata, cijene uspoređuju s 2020. godinom.
Tako su cijene biljnih proizvoda za šest godina porasle 60 posto, dok su u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine bile veće za sedam posto.
U usporedbi s istim razdobljem 2025. cijene su porasle u svim skupinama biljnih proizvoda koje imaju najveći udio u biljnoj proizvodnji.
U skupinama vina bile su veće za 14 posto, krmnog bilja za 13,5 posto, povrća, cvijeća i sadnica za 9,3 posto, a žitarica za 0,1 posto.
Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda u usporedbi s 2020. porasle su za 52,4 posto. U usporedbi s istim tromjesečjem 2025. godine bile su veće za 1,4 posto.
U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2025. cijene su porasle u skupinama goveda, za 12,1 posto, i peradi, za 0,8 posto.
S druge strane, cijene svinja bile su manje za 19,7 posto u istom razdoblju, a pale su i cijene mlijeka za jedan posto.
Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom tromjesečju 2026. u usporedbi s 2020. porasle su za 54,9 posto.
U usporedbi s istim tromjesečjem 2025. cijene dobara i usluga za tekuću uporabu bile su veće za 8,7 posto, na što je utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.
Prema podacima Eurostata, situacija na razini Europske unije znatno se razlikuje od one u Hrvatskoj. Dok su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2026. porasle na godišnjoj razini, na razini EU-a zabilježen je pad od 5,8 posto.
Istodobno su troškovi poljoprivredne proizvodnje nastavili rasti.
Cijene dobara i usluga koje se koriste u poljoprivredi, poput energije, gnojiva i stočne hrane, u EU-u su u drugom tromjesečju bile veće za 4,7 posto nego u istom razdoblju prošle godine.
Pročitajte još:
Posebno je zanimljivo da je Hrvatska u drugom tromjesečju 2026. bila među rijetkim članicama EU-a u kojima su proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda rasle. Uz Hrvatsku, rast od 3,9 posto zabilježila je Malta, dok je na Cipru iznosio 3,5 posto.
Takva kretanja ponovno otvaraju pitanje isplativosti poljoprivredne proizvodnje i položaja domaćih proizvođača na zajedničkom europskom tržištu.
