Gig ekonomija, odnosno ekonomija povremenih poslova, obilježit će tržište rada 21. stoljeća, a u Hrvatskoj u njoj sudjeluje oko sto tisuća ljudi, istaknuto je na prvoj hrvatskoj Gig konferenciji, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se regulira takav oblik rada.
Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), istakla je da je prednost zaposlenja u gig ekonomiji fleksibilnost, što osim kreiranja radnog vremena znači i mogućnost češćeg mijenjanja poslova.
“Gig ekonomija je fantastična vrsta nove slobode gdje ljudi mogu raditi koliko žele i zaraditi koliko žele. O njoj trebamo razmišljati kao o nečemu pozitivnom i nečemu što će obilježiti tržište rada 21. stoljeća”, poručila je Pribičević.
Središte gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, a najpopularnije u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.
Od oko 100 tisuća ljudi koji u Hrvatskoj sudjeluju u gig ekonomiji, navela je Pribičević, nekima je to stalni, a nekima povremeni posao. Pritom, najveći dio gig ekonomije u Hrvatskoj otpada na transport i dostave, a Pribičević smatra da domaći IT djelatnici tek trebaju u većoj mjeri otkriti velike mogućnosti rada za inozemne kompanije preko digitalnih platformi. Za većinu ovakav rad je ipak sekundarno, a ne primarno zaposlenje.
„Velik broj imigranata dolazi na hrvatsko tržište rada putem agregatora, to jest posrednika digitalnih platformi, te tako započinju svoj radni put, no ne znači nužno i da će ostati u takvom obliku zaposlenja, ili barem ne isključivo. Možda bih čak rekla da je manji dio ljudi primoran raditi preko platformi, a već dio ih koristi kao dodatan izvor zarade”, izjavila je Pribičević.
Pročitajte još:
Napomenula je da je Europska komisija donijela smjernice o tome kako bi se platformski rad trebao regulirati, s obzirom na to da zaposleni preko njih nemaju istu razinu radnih prava kao stalno zaposleni radnici.
“Komisija zapravo želi sve gig radnike pretvoriti u klasične radnike. To znači da će agregator za njih plaćati doprinose, kao što su za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, izjavila je Pribičević.
I hrvatska Vlada, napomenula je, novim zakonom o radu koji stupa na snagu od iduće godine pokušava regulirati platformski rad. Novi zakon, kako je rečeno na konferenciji koju je organizirao Komunikacijski laboratorij, između ostalog prepoznaje i rad po pozivu, pri čemu se radniku tjedno mora osigurati minimalno pet sati posla.
