Europska autoindustrija između pada prodaje, elektrifikacije i pritiska iz Kine

Europska automobilska industrija prolazi kroz razdoblje velikih promjena. Uz sve snažniju konkurenciju kineskih proizvođača, kompanije se suočavaju s visokim troškovima razvoja električnih vozila, pritiskom na cijene i potrebom za smanjenjem troškova poslovanja.

Iako se Volkswagen našao u središtu pozornosti zbog velikog gubitka u trećem tromjesečju, problemi su zahvatili i druge velike europske proizvođače, među kojima su BMW, Mercedes-Benz i Stellantis.

BMW se suočava sa sve snažnijim pritiskom na kineskom tržištu, gdje mu domaći proizvođači preuzimaju kupce. Prodaja BMW-a i Minija u Kini pala je 24,8 posto u trećem tromjesečju, na 114.355 vozila, dok je u prvih devet mjeseci zabilježen pad od 21,8 posto. Na globalnoj razini isporuke BMW grupe smanjene su 6,3 posto, na 551.072 vozila.

Pad u Kini ublažen je rastom prodaje u Europi i SAD-u, gdje su isporuke u trećem tromjesečju porasle 2,7 odnosno 2,6 posto. Ohrabruje i rast isporuka potpuno električnih vozila, koje su na svjetskoj razini povećane 7,2 posto.

Mercedes-Benz i dalje ostvaruje dobit, ali rezultati pokazuju da ni proizvođači luksuznih automobila nisu imuni na pritiske. Prihodi kompanije u trećem kvartalu pali su 4,5 posto, na 30,7 milijardi eura, dok je operativna dobit iznosila 1,77 milijardi eura.

S druge strane, prodaja potpuno električnih automobila porasla je 61 posto, što pokazuje da elektrifikacija postupno dobiva sve važniju ulogu u poslovanju kompanije.

Renault je, u odnosu na konkurenciju, pokazao nešto veću otpornost. Prihodi francuskog proizvođača u trećem tromjesečju porasli su 1,4 posto, na 11,6 milijardi eura, iako je broj prodanih vozila pao. Iznimka su električni automobili koji su i u ta tri mjeseca zabilježili rast prodaje, i to za čak 84,7 posto.

Stellantis, grupacija koja okuplja marke poput Peugeota, Citroëna, Fiata, Opela i Jeepa, pokušava stabilizirati poslovanje nakon velikih financijskih gubitaka. Prihodi grupacije od lipnja do kraja rujna bili su jedan posto u plusu i dosegnuli 37,6 milijardi eura. Neto gubitak smanjen je na 453 milijuna, u odnosu na 4,53 milijarde eura u istom razdoblju prethodne godine.

Porsche se također suočava sa sve zahtjevnijim tržišnim uvjetima, osobito u Kini, gdje je prodaja u prvih devet mjeseci pala 33 posto, na 21.493 vozila. Globalne isporuke smanjene su 16 posto, na 178.532 automobila, dok su prihodi u prvih devet mjeseci pali 5,9 posto, na 25,28 milijardi eura.

Unatoč slabijoj prodaji, Porsche je uspio znatno povećati operativnu dobit, koja je dosegnula 1,74 milijarde eura, u odnosu na svega 40 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Poboljšanje se dijelom može objasniti činjenicom da su prošlogodišnje rezultate opteretili visoki troškovi restrukturiranja, ali i većim udjelom skupljih modela s višim profitnim maržama. Posebno se ističe Porsche 911, čija je prodaja u prvih devet mjeseci porasla 12 posto, na 42.217 vozila.

Dodatni izazov europskoj autoindustriji predstavljaju troškovi elektrifikacije. Proizvođači istodobno moraju financirati razvoj električnih vozila i softvera te održavati postojeću ponudu automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Dodatno opterećenje predstavljaju visoki troškovi rada, regulatorni zahtjevi i carine.

Zbog toga kompanije sve češće posežu za smanjenjem troškova, restrukturiranjem i prilagodbom proizvodnih kapaciteta. No dugoročni uspjeh neće ovisiti samo o rezanju troškova, nego i o sposobnosti razvoja vozila koja će kupcima ponuditi konkurentnu cijenu, kvalitetu i tehnologiju.