Gotovo svako peto radno mjesto u Europskoj uniji (EU) može se nazvati ranjivim prema jednom od tri ključna kriterija, a to su neadekvatna plaća, nesigurnost posla i nedostatak prava na radnom mjestu.
Tako barem ističe novo izvješće tripartitne europske agencije Eurofound koja se bavi načinima poboljšavanja radnih i životnih uvjeta u EU. Tu agenciju, sa sjedištem u Dublinu, čine predstavnici vlada zemalja članica, udruga poslodavaca te sindikata, kao i Europske komisije.
“Ranjivost radnih i životnih uvjeta je višedimenzionalna pojava koja obuhvaća neodgovarajući osobni dohodak, nesigurnost posla i manjak radnih prava”, definicija je koju je pružio Eurofound za analizu.
Prema njoj, 18,8 posto radnih mjesta u EU je bilo ranjivo u 2021. godini što je zadnja godina za koju postoje sveobuhvatni podaci. Pritom se prati razdoblje i trendovi od 2009. godine.
U 2009. stopa ranjivosti je bila 21,4 posto, a u 2014 se popela na 23,8 posto što je očito bila posljedica učinaka velike financijske krize. Od 2016. je postojan trend pada stope, no vidljivo da se otprilike uvijek vrti oko petine radnih mjesta.
Španjolska je imala najveću stopu ranjivih radnih mjesta na čak 29 posto, a nakon nje slijede Portugal i Luksemburg s po 25 posto te Italija s 24 posto.
Najniže postotke imale su Mađarska sa 17 posto te Malta i Bugarska s po 18 posto.
Hrvatska je bila na oko 23 posto, a ono što je nepovoljno je da je trend negativan budući da se stopa ranjivosti radnih mjesta povećala naspram 2009. godine kada je bila na 19 posto.
U Sloveniji je obrnuta situacija, odnosno zabilježen je trend pada gdje je stopa ranjivosti radnih mjesta došla na 19,5 posto nakon što je 2014. bila na 24 posto.
“Neke zemlje članice, kao što su Hrvatska, Grčka, Irska, Italija i Slovačka, bilježe rast ranjivosti u odnosu na 2009. godinu što upućuje na stalne strukturne probleme na njihovim tržištima rada”, kaže se u izvješću Eurofounda.
Različiti su u pojedinim područjima EU-a glavni razlozi zbog kojih se javlja ranjivost. U Njemačkoj, Austriji te zemljama središnje i jugoistočne Europe glavni faktor je neadekvatna plaća.
U mediteranskim i nordijskim zemljama do izražaja dolazi problem nesigurnosti posla zbog velikog udjela privremenih i poslova na skraćeno radno vrijeme.
Osobe koje se razmjerno češće nađu na ranjivim poslovima su žene, mlade osobe, migranti, ljudi s invaliditetom ili pripadnici LGBT+ zajednice te članovi romske zajednice.
Analiza napominje da obrazovanje predstavlja značajnu zaštitu od ranjivosti radnog mjesta. Primjerice, u Mađarskoj se čak 58 posto zaposlenih s niskom razinom obrazovanja nalazi na ranjivim radnim mjestima dok je kod visoko obrazovanih udio tek šest posto.
U Hrvatskoj je 44 posto poslova bilo ranjivo zbog nesigurnosti radnog mjesta, 37 posto zbog neodgovarajuće plaće te ostatak od 19 posto zbog nedovoljnih radnih prava.
U Sloveniji je pak u 63 posto slučajeva kao razlog naveden neodgovarajući dohodak, u 19 posto nesigurnost radnog mjesta i u 18 posto nedostatnost radnih prava.
Što se razine obrazovanja tiče, u Hrvatskoj su također najviše pogođeni oni s najnižim obrazovanjem kod kojih je gotovo 40 posto poslova bilo ranjivo. Kod visokoobrazovanih brojka je 12 posto.
Što je osoba dulje na tržištu rada u EU, to su manji rizici da će posao imati status ranjivog, navodi se u analizi.
U nordijskim zemljama vrlo je izražena ranjivost poslova za mlade ljude, no dobra je vijest da su to obično prijelazni poslovi prema onim stabilnijima.
Analiza napominje da ranjivost radnog mjesta nije neprijeporna presuda za loš poslovni život budući da se nekad budući razvoj događaja može pokazati boljim no kod onih sa sigurnim poslovima.
Pročitajte još:
Prema rezultatima ankete za 2024. godinu, u Hrvatskoj je 15 posto zaposlenih muškaraca bilo na vrlo ranjivim radnim mjestima a pet posto na onima ocijenjenima kao ranjivim. Po tome je Hrvatska bila otprilike na razini EU prosjeka.
Kod žena također 15 posto je bilo na vrlo ranjivim radnim mjestima, a tri posto na ranjivim, no tu je Hrvatska bitno bolja od EU prosjeka koji kaže da je čak 22 posto žena na vrlo ranjivim i devet posto na ranjivim poslovima. Od Hrvatske je u segmentu žena jedino u ovome smislu bolja Rumunjska.
