Sve više posla za agencije za zapošljavanje, sve veća potreba za stranim radnicima

Hrvatska je početkom srpnja obilježila desetljeće od ulaska u Europsku uniju, pridruživši joj se kao 28. zemlja. Iako je za to vrijeme ispunila svoje najvažnije strateške ciljeve i u međuvremenu se dosta razvila, istovremeno se suočava s velikim odljevom stanovništva koji se na tržištu rada, barem privremeno, rješava zapošljavanjem stranih radnika.

Prema riječima PR menadžera portala za zapošljavanje MojPosao Alena Mrvca, nedostatak radnika, s naglaskom na domaću radnu snagu, izazov je s kojim se hrvatsko tržište rada s više ili manje uspjeha nosi već niz godina, a posebno je izražen od 2019.

“Negdje u to vrijeme zamjetan je porast potražnje za poslom i broja objavljenih natječaja, a taj se trend, uz kratkotrajnu ‘rupu’ uzrokovanu pandemijom koronavirusa i posljedičnim zatvaranjem, nastavio do danas. Potvrđuje to i činjenica kako je u prvih šest mjeseci ove godine objavljeno više od 50.000 natječaja za zapošljavanje, što je povećanje od osam posto u odnosu na prošlu, rekordnu godinu”, objašnjava naš sugovornik.

Najtraženija zanimanja u prvoj polovici ove godine, kaže, i dalje su iz djelatnosti prodaje, turizma i ugostiteljstva. No, kada govori o potrebama hrvatskog tržišta rada, Mrvac ističe da, prije svega, nedostaje veliki broj radnika za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko zdravstva do transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, brodogradnje… Nedostaje i kreativnih i nekreativnih radnika, obrtnika, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara.

“Prije svega, trenutna potražnja za radnom snagom uvelike premašuje ponudu kandidata. Upravo iz tog razloga poslodavci se okreću uvozu, odnosno zapošljavanju stranih radnika. Prva ‘stanica’ su susjedne države – Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, a nakon što ispitaju sve mogućnosti u tim zemljama, okreću se uvozu radnika iz udaljenijih zemalja poput Nepala, Indije, Šri Lanke ili Vijetnama”, objašnjava naš sugovornik.

Tema nedostatka radnika već se dugo provlači kroz medije i javnost, međutim, čini se kako postoji dosta okolišanja oko zadiranja u srž problema a to su, kako većina istraživanja potvrđuje, visina primanja i uvjeti rada. Jednostavno, radnici odlaze tamo gdje će im biti bolje, odnosno tamo gdje će biti bolje plaćeni.

“Dio izazova leži u neusklađenosti, odnosno ‘uhođenju’ obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Naime, kada je riječ o formalnom obrazovanju, ono često ili prekasno reagira ili ne prati promjene na tržištu rada uopće, zbog čega se može dogoditi da za pojedina tražena zanimanja ne postoji obrazovni program, već se pojedinci obrazuju i usavršavaju kroz praksu ili na radnom mjestu. Obrazovnom sustavu nedostaje fleksibilnost i inovativnost u kreiranju i provedbi programa, zbog čega još uvijek imamo previše ‘učenja napamet’ bez poticanja kreativnog razmišljanja. Također, primjetan je i nedostatak praktičnog rada te suvremenih tehnologija i alata. Na tome moramo poraditi u (bližoj) budućnosti”, kaže Mrvac.

Naglasio je kako Hrvati u pravilu odlaze raditi u druge zemlje Europske unije, a najčešća odredišta su Njemačka, Austrija i Irska, te je značajan broj ljudi tijekom godina odselio u Švicarsku, Italiju, Francusku i Švedsku.

Prema procjenama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike među hrvatskim je osiguranicima nešto više od 95.000 stranih radnika. Najbrojniji su radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i, pomalo iznenađujuće, kako Mrvac kaže – Nepala. Strani radnici najčešće se zapošljavaju u turizmu i ugostiteljstvu, te građevinarstvu.

Unatoč činjenici kako Hrvatska sada ima rekordno nisku nezaposlenost, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih i dalje je visok. Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju na tržištu rada bilo registrirano nešto manje od 98.000 nezaposlenih. To je činilo 5,6 posto radno aktivnog stanovništva zemlje, što je najniža stopa nezaposlenosti od neovisnosti.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine izdane su 54.592 radne dozvole. Budući da je najviše dozvola bilo za nova zapošljavanja, lako bi se moglo dogoditi da do kraja godine bude dosegnut rekordan broj stranih radnika u zemlji. Tako se procjenjuje kako će ove godine biti izdano između 160.000 i 180.000 boravišnih i radnih dozvola za strane radnike jer je potražnja za njima velika, posebice u građevinarstvu i turizmu.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), lani je izdana 124.121 radna dozvola, što je gotovo 51,5 posto više u odnosu na 2021., kada je izdano 81.995 dozvola. Kad se pogleda 2018. godina, ispada da je ovog ljeta u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri puta više stranih radnika nego tada.

Najviše dozvola izdano je za građevinarstvo (53.772), zatim za turizam (32.306), industriju (16.932), promet (7.336) i poljoprivredu (2.957). Za ostale djelatnosti izdano je ukupno 10.818 radnih dozvola, pokazuju podaci MUP-a.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, građevinarstvu i dostavi. Njihove prosječne neto plaće kreću se od 700 eura za dostavljače, 800 za konobare, 750 eura za građevinske radnike, koji su ove godine najtraženiji. Sindikalci često upozoravaju da, osim evidentno niskih plaća, hrvatski poslodavci stranim radnicima često nude loše uvjete rada i lošu zaštitu na radu, kršeći mnoga radnička prava.

Sve to jasno govori da agencije za zapošljavanje imaju pune ruke posla. Posljednji dostupni podaci, koje je bonitetna kuća CompanyWall dostavila našem portalu, pokazuju da su tvrtke koje posluju u ovoj djelatnosti značajno unaprijedile svoje poslovanje u 2021. godini.

Naime, ukupna dobit agencija za zapošljavanje u 2019. iznosila je 1,42 milijuna eura (1.422.723), dok je u godini pandemije pala na 922.809 eura, da bi se 2021. njihovo poslovanje više nego oporavilo, ostvarivši više od dva milijuna eura ukupne dobiti.

Najuspešnije agencije za zapošljavanje u Hrvatskoj u 2021. godini
Naziv tvrtke	Dobit prije oporezivanja	Ukupni prihodi
SELECTIO d.o.o.	360.479	1.371.029
IVA POMORSKA AGENCIJA, d.o.o.	231.558	535.910
BETALGIS SERVIS d. o. o.	204.077	1.463.065
EURO CAREER d.o.o.	142.940	243.774
TALENTARIUM d.o.o.	126.269	283.546
ADECCO HRVATSKA d.o.o.	125.505	6.946.807
NOVA EUROPA ZAPOŠLJAVANJE d.o.o.	117.656	249.057
CONCESSUM d.o.o.	108.755	224.292
JOBS & SPIRIT d.o.o.	64.831	206.607
AZALEA MARITIME d.o.o.	59.789	103.011
DEKRA ZAPOŠLJAVANJE d.o.o.	54.410	3.045.442
POMORSKA AGENCIJA MUŠTRA d.o.o.	52.395	97.993
POSEIDON HUMAN CAPITAL d.o.o.	46.316	1.345.161
BALKAN EXPRESS d.o.o.	41.513	1.053.421
Profesio d.o.o.	38.632	2.765.571
Adriatic Crewing and Maritime Agency d.o.o.	37.262	59.183
Pedersen & Partners d.o.o.	36.511	155.221
C. M. A. – BRODOVI HRVATSKA d. o. o.	36.222	1.159.778
RCP Vermietung d.o.o.	33.478	64.221
SKILLED LABOR d.o.o.	33.081	113.750
*svi podaci su za 2021. godinu, u eurima

U Hrvatskoj trenutno djeluje 355 tvrtki u okviru agencija za zapošljavanje.

Prva na listi, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall za 2021. godinu, je agencija za zapošljavanje Selectio iz Zagreba. Na stranicama ove grupe navodi se da je riječ o najvećoj i vodećoj konzultantskoj grupi u Hrvatskoj koja pokriva sva područja upravljanja ljudskim resursima.

Podaci ove agencije pokazuju kako su ukupni prihodi rasli od 2020. godine, kada su bili 908.665 eura, preko 1,37 milijuna eura u 2021. godini, sve do 1,62 milijuna eura u prošloj godini. Neto dobit je, pak, bila izrazito niska u pandemijskoj godini (18.788 eura), dok je oporavak zabilježen u 2021. godini (295.884 eura), a u 2022. godini došlo je do manjeg pada neto dobiti na 234.225 eura.

Sljedeća na listi najuspješnijih agencija za zapošljavanje u 2021. godini je pomorska agencija Iva koja se nalazi u Splitu. Ukupni prihodi i neto dobit agencije rasli su gotovo proporcionalno u razdoblju od tri godine. Ova agencija je u pandemijskoj godini imala ukupne prihode od 456.463 eura, a neto dobit od 110.709 eura. U 2021. godini ukupni prihod iznosio je 535.910 eura, a neto dobit 207.338 eura. U 2022. godini ukupni prihodi iznosili su 614.754 eura, a neto dobit 229.045 eura.

Pomorska agencija Iva osnovana je 1991. godine pod imenom Azalea Maritime Agenci Split. Osnivač agencije je kapetan Ivan Vodopivec, a pod sadašnjim nazivom posluje od 1997. godine.

Rekordan broj radnih mjesta

Prema posljednjim podacima, Hrvatska je od 3,9 milijuna stanovnika krajem 2022. godine imala 1,6 milijuna zaposlenih i 1,2 milijuna umirovljenika. Iako je ovo prvi put da je broj radnih mjesta premašio razinu od prije financijske krize 2008. i dosegao rekordnu razinu, omjer mirovina i radnih mjesta ostaje neodrživo nizak na 1:1,3, pa postoji deseci tisuća nepopunjenih radnih mjesta.

Procjenjuje se da samo turizmu, koji prema nekim procjenama čini 20 posto hrvatskog BDP-a, pred ovogodišnju ljetnu sezonu nedostajalo oko 60.000 radnika, što je oko polovica potrebne radne snage.

Državni zavod za zdravstveno osiguranje najavio je nova pravila o prijavljivanju, čime pokušava očistiti sustav od velike skupine nezaposlenih Hrvata koji su odselili u inozemstvo bez ažuriranja statusa. Oni tako i dalje imaju formalno pravo koristiti javne zdravstvene usluge kod kuće, iako ih ne plaćaju, niti žive stalno u zemlji.

Prema procjenama koje navodi Novi list, to bi moglo dovesti do brisanja iz knjiga oko 300.000 Hrvata, odnosno oko osam posto stanovništva. Budući da država sufinancira zdravstvene doprinose za svakog osiguranog Hrvata, Novi list je izračunao da bi Hrvatska tim potezom mogla uštedjeti oko 360 milijuna eura obveznih naknada koje sama plaća za financiranje javnog zdravstvenog sustava.

Među dugoročno nezaposlenima više od 40 posto starijih

Ljudima starijima od 50 godina treba dvostruko više vremena da nađu posao nego mlađim radnicima, pokazalo je istraživanje osiguravajućeg društva Allianz. U istraživanju o dobnoj diskriminaciji na tržištu rada, stručnjaci Allianza došli su do zaključka da čak i stariji radnici, kada ostanu bez posla, ostaju na tržištu rada znatno dulje od mlađih radnika.

U Hrvatskoj je među dugotrajno nezaposlenima 42 posto starijih radnika, dok je udio među mlađim radnicima znatno manji – samo 35 posto.

I podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) potvrđuju da stariji radnici puno teže nalaze posao nego mlađi. Štoviše, za mnoge starije od 50 godina može se reći da će, ako ostanu bez posla, na tržištu rada dočekati i mirovinu.