Sve manje preprodavača na tržnicama zbog skupoće: OPG-ovci nezadovoljni zbog trpanja u isti koš s drugim dizačima cijena

Tržnica, prodavačica Ivka / Foto: Financije.hr / Goran Jungvirth

Prije dvadesetak godina prepuna tržnica danas ima tek kojeg prodavača voća i povrća. Jedna od rijetkih je gospođa Ivka, koja „prodaje na tržnici od kad zna za sebe“. No, i ona je u starosti prestala s proizvodnjom te voće i povrće nabavlja na ‘Zelenoj tržnici’.

Uskoro se planira prestati baviti i s tim, budući da su otkupne cijene, prema njezinim riječima, narasle i do 50 posto, pa se ne može u preprodaji takmičiti s jeftinim supermarketima.

Zbog rasta cijena nabavne robe za preprodaju i njoj je smanjena zarada na ponuđenoj robi na tržnici jer kupci radije odlaze po jeftinije namirnice u supermarkete.

„Evo vidite ovu punu kutiju blitve. Ništa nisam prodala, sve će propasti“, požalila se Ivka.

Na cijeloj tržnici u istočnom dijelu Zagreba ona je bila jedini preprodavač kojeg smo zatekli, budući da su s takvom vrstom posla prestali njezini brojni dosadašnji kolege.

„I ja bih da mi penzija nije toliko mala. Dok mogu dolazit ću na tržnicu i pokušavati zaraditi ponešto“, izjavila je o svojim planovima.

Foto: Financije.hr

OPG-ovci tijekom godine cijene zadržali gotovo istima

Prve OPG-ovce koje smo upitali o promjeni cijene su izrazili prvo svoje nezadovoljstvo izvještavanjem novinara o cijenama.

„Jer mi ih nismo dizali“, pojasnila je razlog ratarka koja s mužem prodaje svoje proizvode na placu.

Ipak, nakon detaljnog ispitivanja o rastu cijena nakon uvođenja eura pronašli smo jednu namirnicu koja se tradicionalno kupuje za Uskrs, a kojoj je cijena narasla, ali samo u odnosu na Uskrs 2022. godine – kada se još plaćalo u kunama. Pušlek mladog luka (vezica, oko 250 g) u kunama je koštao 6 kn, a sada iznosi jedan euro. To je rast od oko 20-tak posto. Cijena salate je pak ostala nepromijenjena.

Rotkvica ‘stabilna’

No, dok je luku porasla cijena u nepunih godinu i pol od uvođenja eura, cijena druge omiljene uskršnje namirnice – rotkvica, je za 20-ak posto smanjena. Cijena joj je varirala do devet kuna po pušleku, dok je sada ‘zacementirana’ na jedan euro, kao i mladi luk.

„Svi (novinari) pišete o dizanju cijena. Mi ih nismo dizali, promjene su tek neznatno u određenim kulturama koje prodajemo, i to najviše zbog funkcionalnosti nakon uvođenja eura“, rekla nam je OPG-ovka ne želeći stati pred fotoaparat.

Tržnica bi bez njih bila prazna. „Sused, pa gde ste kupili te rotkvice?“, upitala me prolaznica.

Kupio sam ih u OPG-u Martinec iz Zagrebačke županije, jednom od još uvijek upornih proizvođača koji imaju iznajmljenu trgovinu na tržnici, ne štand.

„Naravno da su naše cijene malo više nego u supermarketima. Mi proizvodimo ekološku i nešpricanu hranu. A i kupcima nudimo veći izbor, tako da su nam i različite cijene. Evo, na primjer, kod nas možete dobiti dvije vrste mladog luka. Običan je po jedan euro za pušlek, a drugi kvalitetnije sorte je dva eura. Cijena rotkvice je jedan euro za pušlek i potvrđujem vam kao i kolegica s kojom ste prethodno razgovarali, da je bila i do devet kuna prije uvođenja eura.“, navela nam je suvlasnica OPG-a Martinec.

Cijena salate koju OPG-ovci prodaju je četiri eura za kilogram, dok je u kunama bila 30 kuna za kilogram što znači da je ostala nepromijenjena.

Zatvorena ribarnica

Cijene materijala za ratarstvo narasle u nebo

OPG-ovci su poručili medijima, između ostalog i nama, da više pišemo o rastu materijala za sjetvu, koji je skočio za neke kulture i do 100 posto. Gnojivo je također izrazito poskupjelo, čak i više od materijala, kao i preparati za zaštitu bilja, gorivo…

„Ja sam odškolovala svoju djecu proizvodeći hranu, ali sada nam je proizvodnja postala neisplativa“, požalila se naša sugovornica.

Osiromašenim građanima kvalitetnija domaća hrana proizvedena od domaćih proizvođača skuplja je od uvozne robe hipermarketa i korporacija kojima je najbitniji profit. Prema preduskršnjem istraživanju agencije Hendal, čak tri od pet građana planira štedjeti u nabavci za Uskrs.

U opskrbi namirnicama za Uskrs najveći dio građana kao prvi izbor navodi hipermarkete i velike trgovine, gdje će kupovati dvije trećine njih (66 posto), što je za šest posto više nego lani.

Samo osam posto građana planira opskrbu obaviti na tržnici, što je pad za čak četiri posto jer je lani na tržnici kupovalo 12 posto građana, pokazuje anketa Hendala. Znači, samo od prošle godine broj građana koji se opskrbljuje za Uskrs na tržnici pao je za trećinu.

Ako se trend nastavi uskoro niti ovi rijetki prodavači neće više biti na posjećenoj tržnici, u čijoj neposrednoj blizini posluju dva hipermarketa.

8 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari