Popravak štete na energetskoj infrastrukturi u zaljevskim državama koštao bi 58 milijardi dolara, procijenila je tvrtka Rystad Energy ovog tjedna, sugerirajući da su posljedice rata između SAD-a i Izraela te Irana ozbiljnije nego što bi pretpostavili promatrači usmjereni na tržišta terminskih ugovora, jer je prije samo dva tjedna Rystad izračunao da je šteta manja od polovice tog iznosa.
Prema riječima čelnika Međunarodne agencije za energiju, Fatiha Birola, više od 80 naftnih i plinskih postrojenja u zaljevskim državama oštećeno je u američkim i izraelskim napadima na iranska naftna i plinska postrojenja te u iranskim uzvratnim napadima na države u kojima se nalaze američke baze. Neka od njih pretrpjela su toliko veliku štetu da bi popravak mogao potrajati godinama, upozorio je Birol.
Rystad je sa svoje strane napomenuo da će minimalni račun za popravak iznositi 34 milijarde dolara, ali da bi mogao biti i puno veći nakon što se u potpunosti izračuna opseg štete. Ne samo to, već će i oprema potrebna za popravak infrastrukture oštećene u ratu opteretiti globalni lanac opskrbe, rekao je viši analitičar Rystad Energyja, a prenosi CNBC.
Račun bi bio najveći za Iran, s 19 milijardi dolara vrijednim popravcima. Sljedeći je Katar, čije je LNG čvorište Ras Laffan Iran ciljao kao odgovor na izraelske napade na njegovu polovicu plinskog nalazišta South Pars/North Field koje dvije zemlje dijele. QatarEnergy je u ožujku izračunao da bi popravak štete trajao između dvije i pet godina i koštao 20 milijardi dolara izgubljenih prihoda.
Činjenica da bi popravak ove štete na infrastrukturi mogao koštati gotovo 60 milijardi dolara nije samo financijski problem. To je također problem opskrbe jer što dulje naftna i plinska postrojenja ne mogu normalno raditi – ili uopće ne mogu – to će dulje opskrba naftom i plinom iz najveće regije proizvodnje ostati ugrožena. Čini se da to trenutno nije uračunato u cijene.
„Mislim da svi pokušavaju procijeniti kako će izgledati tržišta nafte ‘dan poslije’, ali iskreno, svi lete naslijepo“, rekao je ovog tjedna za MarketWatch glavni analitičar Gulf Oila, Tom Kloza.
„Ovo više nije samo priča o oštećenim postrojenjima u Zaljevu. To je test otpornosti na stres za globalni lanac opskrbe energijom“, rekao je viši analitičar Rystada Karan Satwani, napominjući da nema dovoljno dostupne opreme i da nema specijaliziranih radnika koji bi se mogli rasporediti na oštećenim objektima energetske infrastrukture, čak i ako rat završi ovog tjedna. I oprema i stručnjaci već su zauzeti drugim projektima ukapljenog prirodnog plina (LNG) i nafte na moru, rekao je Satwani.
Pročitajte još:
Posljedice rata stoga bi se mogle proširiti daleko izvan izvora i rafinerija u Meksičkom zaljevu, koje su, čini se, pretrpjele najveću štetu u smislu procijenjenih troškova popravka. Da bi se popravci proveli, izvođači radova i oprema morali bi se premjestiti s drugih lokacija, što bi rezultiralo potencijalnim kašnjenjima u drugim naftnim i plinskim projektima, objasnio je Satwani. To znači da će poremećaji u opskrbi trajati mnogo dulje nego što se mnogi nadaju.
„Račun od 58 milijardi dolara je glavna tema, ali posljedice na vremenske okvire ulaganja u energetiku diljem svijeta mogle bi se pokazati jednako značajnima“, upozorio je Satwani iz Rystada. MarketWatch je, u međuvremenu, citirao druge analitičare koji sugeriraju da bi ponovno pokretanje i rad nekih uzvodnih postrojenja moglo potrajati do kraja godine – i to ako zaraćene strane ovog mjeseca dogovore trajni mir. Ako se ne uspiju dogovoriti o mirovnom sporazumu, popravci bi trajali još dulje, produžujući pritisak na naftu, plin i rafinirane proizvode te u konačnici preoblikujući energetska tržišta dugi niz godina.
