Rekordna zaposlenost u EU: Hrvatska prati europski prosjek

U Europskoj uniji prošle je godine zabilježen rekordan rast zaposlenosti, što potvrđuju najnoviji podaci Eurostata. Ukupno je bilo zaposleno 197,7 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine, odnosno 76,1 posto stanovništva te dobne skupine, što je najviša razina od 2009. godine.

Hrvatska pritom prati europski prosjek, uz stopu zaposlenosti koja je tek neznatno niža od prosjeka Unije. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast tržišta rada, ali i na razlike među državama članicama koje i dalje ostaju izražene.

Istodobno, stopa zaposlenosti je bila veća za 0,3 postotna boda u odnosu na 2024. godinu i za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu.

Najviša stopa zaposlenosti, među članicama EU-a, zabilježena je na Malti, 83,6 posto. Slijede Nizozemska s 83,4 posto i Češka s 82,9 posto. S druge strane, najniže stope zabilježene su u Italiji (67,6 posto), Rumunjskoj (69 posto) i Grčkoj (71 posto).

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 74,4 posto. Od susjednih zemalja, najmanju stopu zaposlenosti imala je Bosna i Hercegovina, 59,5 posto, a najveću Mađarska, 81,1 posto. Stopa zaposlenosti u Srbiji iznosila je 71,6 posto, a u Sloveniji 78,3 posto.

Statističari navode da je stopa zaposlenosti muškaraca u EU iznosila 80,9 posto i da su u svim zemljama EU-a, osim Litve, muškarci imali višu stopu zaposlenosti od žena u 2025. godini.

Najviše stope zaposlenosti muškaraca zabilježene su na Malti (89,1 posto), u Češkoj (88,2 posto) i Nizozemskoj (87,2 posto). Najniži udio zabilježen je pak u Belgiji, 76,4 posto. Na drugom mjestu je Hrvatska 76,8 posto, a na trećem Finska sa 77 posto.

Kada je riječ o ženama, stopa zaposlenosti iznosila je 71,3 posto, s najvišom razinom u Estoniji, 81,4 posto. Zatim su Litva i Švedska s 80,3 posto odnosno 79,8 posto. Najniže udjele zabilježile su Italija (58 posto), Rumunjska (59,5 posto) i Grčka (62,3 posto).

Razlika u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena u EU iznosila je 9,6 postotnih bodova, a najveća je zabilježena u Italiji, 19,1 postotnih bodova. Rumunjska je na drugom mjestu s 18,7 postotnih bodova, dok je Grčka na trećem sa 17,4 postotna boda.

Najmanje razlike zabilježene su u Estoniji (0,5 postotnih bodova), Litvi (-0,6 postotnih bodova), Finskoj (1,3 postotna boda) i Latviji (1,9 postotnih bodova).

Podsjećamo, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni ranije ovog tjedna pokazali su da je lani u Hrvatskoj bilo 1,70 milijuna zaposlenih, za 19.000 ili 1,1 posto više na godišnjoj razini, i 87.000 nezaposlenih, za 2.000 ili 2,7 posto manje u odnosu na 2024. godinu.

Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,8 posto, što je za 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 2024. godinu. Istodobno je stopa anketne nezaposlenosti u prošloj godini, za osobe u navedenoj dobi, iznosila 4,9 posto, što je za 0,2 postotna boda manje na godišnjoj razini.

U prošloj godini je u Hrvatskoj bilo 3,30 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,78 milijuna aktivnog i 1,52 milijuna neaktivnog stanovništva. Radno sposobnih muškaraca bilo je 1,61 milijun, a od toga ih je bilo zaposleno 900.000. Radno sposobnih žena bilo je 1,69 milijuna, a zaposlenih 803.000.

Od ukupnog broja zaposlenih muškaraca, 145.000 ih je bilo samozaposleno, dok je samozaposlenih žena bilo znatno manje, samo 68.000. To pokazuje da se muškarci puno više upuštaju u poduzetničke vode.

Podaci o zaposlenosti u Europskoj uniji pokazuju pozitivan trend rasta i oporavka tržišta rada, pri čemu većina država bilježi povećanje zaposlenosti u odnosu na prethodne godine. Iako Hrvatska prati prosjek EU-a i ostvaruje blagi napredak, razlike među državama članicama i dalje su značajne, osobito kada je riječ o ukupnoj zaposlenosti i rodnoj neravnoteži. Također, vidljivo je da muškarci i dalje imaju višu stopu zaposlenosti i veću zastupljenost u poduzetništvu. Sve to upućuje na potrebu daljnjeg poticanja zapošljavanja, ali i smanjenja razlika među spolovima.