Tržište rada u Hrvatskoj nastavlja pokazivati znakove stabilnosti i postupnog rasta, uz istodobno smanjenje nezaposlenosti. Najnoviji podaci Ankete o radnoj snazi, Državnog zavoda za statistiku (DZS), otkrivaju blagi porast broja zaposlenih, za 19.000 ili 1,1 posto više na godišnjoj razini. Uz to, pružaju i detaljniji uvid u strukturu radne snage, uključujući razlike između muškaraca i žena.
Lani je bilo 1,70 milijuna zaposlenih i 87.000 nezaposlenih, za 2.000 ili 2,7 posto manje u odnosu na 2024. godinu.
Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,8 posto, što je za 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 2024. godinu. Istodobno je stopa anketne nezaposlenosti u prošloj godini, za osobe u navedenoj dobi, iznosila 4,9 posto, što je za 0,2 postotna boda manje na godišnjoj razini.
“Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je prosječna stopa nezaposlenosti u 2025. prema podacima iz administrativnih evidencija bila niža (4,5 posto) od stope anketne nezaposlenosti (4,9 posto)”, ističu statističari.
Anketa je pokazala da je u prosjeku bilo oko 6.000 nezaposlenih više nego što su pokazali podaci HZZ-a.
Bitno je naglasiti i da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje. Tako je od ukupno 87.000 nezaposlenih, njih 58.000 ili 66,7 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje. S druge strane, 33,1 posto ih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a 0,2 posto nije odgovorilo na pitanje.
Iz DZS-a ističu i da od ukupno 81.000 registriranih u HZZ-u, njih 23.000 ili 28,6 posto nisu zadovoljavale međunarodne kriterije nezaposlenosti.
U 2025. godini je u Hrvatskoj bilo 3,30 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,78 milijuna aktivnog i 1,52 milijuna neaktivnog stanovništva. Radno sposobnih muškaraca bilo je 1,61 milijun, a od toga ih je bilo zaposleno 900.000. Radno sposobnih žena bilo je 1,69 milijuna, a zaposlenih 803.000.
Od ukupnog broja zaposlenih, 1,47 milijuna ih je bilo kod poslodavaca, dok je samozaposlenih bilo 213.000, a 10.000 ih je radilo kao pomažući članovi.
“Neplaćeni pomažući članovi obitelji su osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. To mogu biti i rođaci koji ne stanuju u istom kućanstvu u kojemu stanuje vlasnik obiteljskog poduzeća”, objašnjavaju statističari.
Od ukupnog broja zaposlenih muškaraca, 145.000 ih je bilo samozaposleno, dok je samozaposlenih žena bilo znatno manje, samo 68.000. To pokazuje da se muškarci puno više upuštaju u poduzetničke vode, a razlozi za to su različiti.
“Ženama je prije sigurno bilo teže u poduzetništvu, a tako je donekle i danas. One u nekom trenutku odluče postati majke i tu postaje vrlo teško, posebno ako su u isto vrijeme pokrenule posao i dobile dijete. Druga stvar je strah i nedostatak samopouzdanja. Žene općenito ne sanjaju dovoljno velike snove. Često idemo na sigurno i manje riskiramo”, objasnila je prošle godine Ivana Radić, poduzetnica i predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena, za Financije.hr.
Pročitajte još:
U prošloj godini je najviše zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, oko 263.000. Na drugom mjestu je trgovina na veliko i malo s 238.000, a na trećem djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 142.000. Muškarci su najviše radili u prerađivačkoj industriji, 176.000, a žene u trgovini, 130.000.
Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutačno 70.920 nezaposlenih, 25.212 korisnika novčane naknade za nezaposlene i 1,72 milijuna zaposlenih (broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).
