Razlike u cijeni stambenog kredita unutar eurozone velike, Hrvatska ispod prosjeka

Korisnici stambenih kredita plaćaju dvostruko veću kamatu na Baltiku nego na Malti, pokazuju najnoviji podaci Europske središnje banke (ESB) za eurozonu.

Tako za kupnju kuće u Latviji banka će naplatiti kamatnu stopu od 4,18 posto. Na Malti to će biti 2,08 posto.

Dakle, iako je riječ o istoj valuti i istoj središnjoj banci koja drži za sve istu razinu kamatnih stopa, korisnici hipotekarnih kredita u različitim zemljama eurozone se suočavaju s velikim razlikama u troškovima duga.

Razlika veća od dva postotna boda između najskupljeg i najjeftinijeg tržišta jedna je od najupadljivijih značajki najnovijeg izvješća ESB-a o stanju sa stambenim kreditima u eurozoni.

Prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u eurozoni iznosi 3,43 posto što uključuje i fiksne i varijabilne stope u zemljama članicama.

Primjetno je da su niže stope izražene na području južne Europe, odnosno Mediterana.

Tako, osim Malte, niže su stope od prosjeka u Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj te na Cipru.

U Hrvatskoj je prosjek 2,95 posto, a u Sloveniji 2,99 posto.

Ostale tri spomenute zemlje imaju niže kamatne stope, pa je tako ona u Bugarskoj 2,45 posto, u Španjolskoj 2,8 posto te u Portugalu 2,85 posto.

Korisnici stambenih kredita u Španjolskoj i Portugalu imaju kamatu koja je oko jednog postotnog boda niža no ona za građane Njemačke gdje iznosi prosječnih 3,84 posto.

Osim Latvije i druge dvije baltičke zemlje ističu se visokim kamatnim stopama na stambene kredite, pa je tako ona u Estoniji 4,05 posto te u Litvi 3,88 posto.

Uz Njemačku iznad prosjeka eurozone još su Belgija, Nizozemska, Slovačka, Italija, Austrija i Luksemburg.

Irska ima prosječnu brojku jednaku onoj na razini eurozone, a ispod prosjeka kamatne stope uz mediteranske zemlje još imaju Francuska i Finska.

Sve to skupa dovodi do znatnih razlika u visini mjesečnih obroka. Kredit od 200 tisuća eura na 20 godina na Malti znači mjesečnu otplatu od 1.019 eura.

U Latviji isti uvjeti daju mjesečni obrok od 1.231 eura, dakle više od 200 eura više.

Tijekom trajanja kredita latvijski dužnik će otplatiti gotovo 295 tisuća eura naspram oko 245 tisuća eura u slučaju stanovnika Malte.

Logično je pitanje zašto su razlike tolike.

Ono što bitno utječe je struktura svakog tržišta te uzimaju li građani kredite po fiksnim ili varijabilnim kamatnim stopama.

U baltičkim zemljama i u Finskoj prevladavaju varijabilne kamatne stope.

ESB navodi da Latvija, Estonija i Finska imaju više od 93 posto stambenih kredita s varijabilnom kamatnom stopom, a na razini cijele eurozone udio takvih kredita je 15 posto.

U Sloveniji, primjerice, 99 posto stambenih kredita ima fiksnu kamatnu stopu.

U Hrvatskoj također dominiraju krediti s fiksnom kamatnom stopom iako ih ima u ponudi i onih s kombiniranom.

Konkurencija domaćih banaka također utječe na cijenu kredita u pojedinoj zemlji. Baltičko je tržište u tom smislu dosta koncentrirano.

Nije nebitno ni što banke koriste kao izvor sredstava, odnosno oslanjaju li se više ili manje na depozitnu bazu.

U slučaju Malte ističu se veliki domaći depoziti, relativno stabilno tržište nekretnina i jaka konkurencija među bankama.

Ova priča o stambenim kreditima naglašava i paradoks koji je prisutan u eurozoni, a to je da postoji jedna monetarna politika čija je transmisija različita ovisno o zemlji.