Porez na imovinu mnogi zasigurno ne smatraju odveć pravednim s logikom da se ne bi trebalo nekome, a konkretno državi, plaćati novac za nešto što posjeduješ jer si, primjerice, nekretninu stekao radom i ulaganjem uz pomoć kredita.
No, to je u mnogim slučajevima bitan prihod lokalnih zajednica, a američki think-tank koji se bavi porezima Tax Foundation napravio je usporednu analizu među europskim državama koristeći kao mjerilo prikupljeni novac od poreza na nekretnine kao postotak ukupne privatne imovine u pojedinom gospodarstvu.
Drugim riječima, ta metoda uspoređuje poreze izravno s akumuliranim privatnim bogatstvom u jednom gospodarstvu, a to se odnosi na nekretnine, tvornice, strojeve i opremu te financijsku imovinu koju posjeduju tvrtke i pojedinci.
U idealnom svijetu, oporezivanje imovine daje lokalnim vlastima proračunski prostor za daljnji razvoj te financiranje javnih usluga. No, s druge strane visoki porez na imovinu, bilo da je riječ o zemljištu ili objektima, može obeshrabriti ulaganja jer bi tvrtke na ono u što ulažu morale plaćati dodatni porez. To je i razlog da mnoge kompanije, ako mogu birati, odlaze na područja gdje su porezi niži.
U analizi su obuhvaćene 34 europske zemlje, a dvije od njih – Lihtenštajn i Malta nemaju redovan porez na imovinu. Estonija je jedina zemlja među njima koja oporezuje jedino vlasništvo nad zemljištem.
Također, od 32 zemlje koje imaju porez na imovinu 28 dopušta tvrtkama odbitak poreza od poslovnih prihoda. To ublažava porezni pritisak i potiče ulaganja.
Četiri zemlje koje nemaju taj odbitak su Austrija, Island, Italija i Slovenija, pa Tax Foundation zaključuje da se zapravo u njima dogodi dvostruko oporezivanje korporativne imovine.
Luksemburg i Moldavija imaju najniži postotak prihoda od poreza na imovinu u odnosu na ukupno privatno bogatstvo u zemlji. Stopa je 0,05 posto. Nakon toga slijedi Švicarska s 0,08 posto te Estonija s 0,09 posto.
Najveću stopu ima Ujedinjeno Kraljevstvo gdje iznosi 2.04 posto, a zatim Island s 1,43 posto. Na trećem je mjestu Francuska gdje iznosi 1.08 posto.
U prosjeku, u 32 europske zemlje prihodi od oporezivanja imovine su na 0,45 posto ukupnog privatnog bogatstva. Za usporedbu valja spomenuti da je u slučaju SAD-a ta brojka na 1,88 posto.
Hrvatska se, pogledaju li se sve zemlje obuhvaćene analizom, nalazi na 23. mjestu sa stopom od 0,54 posto. Pritom na kompanije se odnosi omjer od 0,5 posto, a ostatak na privatne osobe. Podsjetimo, Hrvatska od početka prošle godine ima definiran porez na imovinu iako je i ranije postojao samo u drugačijem obliku.
Pročitajte još:
U Francuskoj je, recimo, situacija potpuno obrnuta. Tamo se na kompanije odnosi omjer od 0,3 posto dok je kod privatnih osoba stopa 0,8 posto, odnosno veći je omjer razine prihoda od imovine prikupljenih od građana u odnosu na njihovo ukupno bogatstvo.
Slovenija je na 16. mjestu sa stopom od 0,31 posto pri čemu se 0,2 posto odnosi na tvrtke, a 0,1 posto na kućanstva.
Njemačka je na 10. mjestu s brojkom od 0,22 posto i u toj zemlji je omjer ravnomjerno raspoređen između kompanija kućanstava, po 0,1 posto prihoda od poreza gledano prema ukupnom bogatstvu.
