Hrvatskim poduzećima trebalo bi biti lakše pribaviti novac izdavanjem vrijednosnih papira, dok bi sudionicima tržišta dio administrativnih obveza bio ukinut, predviđaju izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala o kojima je u srijedu raspravljao Hrvatski sabor.
Konačnim prijedlogom zakona hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje s 25 europskih direktiva, a među glavnim ciljevima su pojednostavljenje pristupa financiranju, smanjenje regulatornih troškova te razvoj tržišta kapitala kao alternative bankovnim kreditima.
Saborska većina podržala je predložene izmjene, ocijenivši da bi razvijenije tržište kapitala poduzetnicima trebalo omogućiti širi izbor izvora financiranja proizvodnje, nabave opreme, razvoja tehnologije i zapošljavanja.
Josip Ostrogović iz HDZ-a rekao je da poduzetnici koji žele širiti proizvodnju ili ulagati u razvoj moraju imati mogućnost pribaviti sredstva za ostvarivanje svojih planova.
Tomislav Josić iz Domovinskog pokreta istaknuo je da hrvatsko tržište kapitala mora biti u funkciji domaćeg gospodarstva te da bankovni krediti ne bi smjeli biti jedina realna mogućnost financiranja poduzetništva.
Razvijeno tržište kapitala trebalo bi smanjiti ovisnost poduzeća o bankama i otvoriti im dodatne mogućnosti za dugoročna ulaganja.
Bez prospekta za ponude manje od 12 milijuna eura
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule izdvojio je izmjene koje se odnose na obvezu objavljivanja prospekta pri javnim ponudama vrijednosnih papira.
Od te bi obveze ubuduće bile izuzete javne ponude čija je ukupna vrijednost u Europskoj uniji, po izdavatelju i ponuditelju te izračunata tijekom razdoblja od 12 mjeseci, manja od 12 milijuna eura.
Prospekt je dokument kojim se potencijalnim ulagateljima pružaju detaljne informacije o izdavatelju, njegovu financijskom položaju, rizicima i vrijednosnim papirima koji se nude. Njegova izrada može biti složen i skup postupak, osobito za manja poduzeća, pa bi podizanje praga trebalo olakšati prikupljanje kapitala manjim izdavateljima.
Mijenjaju se i pravila o prijavi transakcija osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti te osoba koje su s njima usko povezane. Prag za prijavljivanje takvih transakcija povećava se s 5.000 na 20.000 eura, čime bi se trebalo smanjiti administrativno opterećenje povezano s manjim transakcijama.
Istodobno se zadržavaju mehanizmi zaštite integriteta tržišta. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga moći će, primjerice, privremeno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu.
Izmjene obuhvaćaju i članove uprava te nositelje ključnih funkcija u investicijskim društvima. Uz dobar ugled, propisuju se pošteno i časno postupanje, neovisnost mišljenja te vođenje računa o rodnoj ravnoteži u politikama raznolikosti uprave. Njihova primjerenost procjenjivat će se prije preuzimanja dužnosti, ali i periodično tijekom mandata.
Manje administracije, ali država i dalje dominira tržištem
Zakonom se ukidaju pojedini nacionalni zahtjevi koji sudionicima hrvatskog tržišta stvaraju operativne troškove, a ne pridonose razmjerno zaštiti ulagatelja ili učinkovitosti nadzora. Ukida se periodična dostava izvješća o radu funkcije usklađenosti, koje će investicijska društva ubuduće dostavljati na zahtjev Hanfe. Mala i nepovezana investicijska društva izrađivat će samo godišnja financijska izvješća.
Mijenja se i način nadzora pravila burze. Napušta se model prema kojem je za njih potrebno prethodno odobrenje Hanfe, ali regulator zadržava pravo intervenirati ako procijeni da pravila nisu primjerena.
Oporbena zastupnica Marijana Puljak iz Centra upozorila je da je država i dalje najveći vlasnik kapitala u Hrvatskoj te otvorila pitanje uvrštenja državnih poduzeća na burzu.
Pročitajte još:
Podsjetila je da se o izlasku Hrvatske elektroprivrede na burzu govori dulje od deset godina, ali da njezine dionice još nisu uvrštene. Navela je i preporuke OECD-a o uvrštenju državnih poduzeća te upozorila na raskorak između takvih ciljeva i njihove provedbe.
Boris Lalovac iz SDP-a raspravu je smjestio u širi međunarodni kontekst, upozorivši da su troškovi zaduživanja snažno porasli te da države sve veći dio proračuna troše na kamate.
Kao primjer naveo je Sjedinjene Američke Države, koje godišnje za kamate izdvajaju oko bilijun dolara, više nego za obranu. Skuplje zaduživanje dodatno povećava važnost razvijenog tržišta kapitala, osobito za poduzeća koja se žele financirati izvan tradicionalnog bankarskog sustava.
