Pravi račun za novu bolnicu stiže nakon izgradnje

Polaganjem kamena temeljca Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu Hrvatska je otvorila novu fazu investicije vrijedne 237,5 milijuna eura. No taj iznos pokriva projektiranje i gradnju, dok će se medicinska i nemedicinska oprema nabavljati zasebno.

Nakon završetka radova slijedit će i trajna obveza financiranja zaposlenih, liječenja, održavanja i zamjene opreme. Upravo će ti troškovi odrediti stvarnu financijsku održivost nove bolnice.

Potrebu za novim prostorom pokazuju i podaci koje je na današnjoj svečanosti iznijela ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb Iva Hojsak. U Klaićevoj je prošle godine hospitalizirano oko 7.000 djece, a u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti zabilježeno je približno 400.000 posjeta. Prema današnjoj najavi premijera Andreja Plenkovića, nova bolnica trebala bi imati oko 200 stacionarnih postelja i gotovo 100 mjesta u dnevnoj bolnici.

Prva faza obuhvaća novu zgradu površine 53.040 četvornih metara i rekonstrukciju dijela postojećeg tehničkog bloka nedovršene Sveučilišne bolnice. U njoj se objedinjuju opća pedijatrija, dječja kirurgija i dječja onkologija. Prema službenom planu, radovi bi trebali završiti do kraja 2029. godine.

Širi projekt predviđen je u dvije faze. U kasnijem obuhvatu planirani su i kapaciteti dječje rehabilitacije i psihijatrije te ginekologije i opstetricije, povezani s Goljakom, bolnicom u Kukuljevićevoj, KBC-om Sestre milosrdnice i KB-om Merkur. Financijsku sliku prve faze zato treba promatrati odvojeno od budućeg razvoja cijelog kompleksa.

Europski novac pokriva većinu gradnje, oprema se nabavlja zasebno

Ugovor za projektiranje i izgradnju prve faze potpisan je 2025. s domaćim konzorcijem koji predvodi Kamgrad, a u kojem sudjeluju ING-GRAD, Radnik i ZDL Arhitekti. U službenoj dokumentaciji njegova vrijednost iznosi 237.499.998,75 eura s PDV-om, a ugovoreno trajanje 50 mjeseci.

Financiranje se tijekom pripreme znatno promijenilo. Početni poziv predviđao je 63 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i približno 174,5 milijuna iz državnog proračuna. Izmjenom poziva, nakon odluka Vlade u proljeće 2026., europski dio povećan je za 155 milijuna eura. Aktualna raspodjela tako predviđa približno 218 milijuna eura iz EFRR-a i 19,5 milijuna nacionalnog sufinanciranja. Europski izvor predstavlja oko 91,8 posto vrijednosti tog poziva.

To je znatno rasterećenje nacionalnog financiranja početne investicije. Međutim, svaka od tih brojki odnosi se na određeni ugovorni obuhvat.

U dokumentaciji poziva izričito stoji da nabava medicinske i nemedicinske opreme nije uključena u taj postupak nabave te da će se provesti zasebno. Iznos od 237,5 milijuna eura stoga nije konačan račun za potpuno opremljenu ustanovu spremnu za rad.

Uz gradnju postoje i drugi financijski paketi. U lipnju je dana suglasnost za preuzimanje obveza za stručni nadzor prve faze u vrijednosti približno 3,3 milijuna eura. Prema objavljenim podacima, odabrana je zajednica ponuditelja PDM Savjetovanje i Institut IGH, a financijske obveze raspoređene su na razdoblje od 2027. do 2030. godine.

Poseban primjer dugoročnog planiranja jest energija. Vlada je u travnju odobrila preuzimanje obveza za dobavu i opskrbu geotermalnom vodom u ukupnom iznosu od 7,2 milijuna eura za razdoblje od 2027. do 2038. Odabrani ponuditelj je GPC Instrumentation Process. Posao obuhvaća stvaranje uvjeta za priključenje, održavanje i servisiranje priključka, a potom isporuku geotermalne vode tijekom deset godina od početka opskrbe.

Prema najavi ministrice zdravstva Irene Hrstić, geotermalni i solarni izvori trebali bi osiguravati do 80 posto ukupno potrebne energije. To je važan cilj za buduće troškove poslovanja, ali njegov financijski rezultat ovisit će o ostvarenoj potrošnji, cijeni isporuke i održavanju sustava. Uštede će se moći ocjenjivati prema stvarnim računima i pouzdanosti opskrbe.

Iznose za gradnju, nadzor i dugoročnu opskrbu pritom treba zadržati odvojene. Ugovori imaju različita trajanja i sadržaj, pa njihovo jednostavno zbrajanje ne daje ni godišnji trošak rada ni konačnu cijenu cijelog projekta. Pokazuju, međutim, kako financijske obveze nastaju godinama prije prvog pacijenta i nastavljaju se nakon završetka gradnje.

Klaićeva već danas ima više od 46 milijuna eura godišnjih rashoda poslovanja

Najkonkretniji orijentir za razmjer budućeg poslovanja daju izvorni financijski izvještaji Klinike za dječje bolesti Zagreb. U 2025. iskazala je 45,43 milijuna eura prihoda i 46,25 milijuna eura rashoda poslovanja. Uz dodatnih 2,29 milijuna eura za nabavu nefinancijske imovine, ukupni rashodi dosegnuli su 48,53 milijuna eura.

Za zaposlene je izdvojeno 28,37 milijuna eura, približno 61 posto rashoda poslovanja, uz rast od 10,1 posto. Materijalni rashodi porasli su 16,2 posto, na 17,61 milijun eura. Izvještaj pokazuje prosječno 746 zaposlenih prema stanju na početku i kraju godine. Ukupan godišnji manjak prihoda iznosio je 3,10 milijuna eura, a iskazani manjak za pokriće u sljedećem razdoblju 24,29 milijuna eura.

Ti podaci pokazuju što se financijski prenosi zajedno s djelatnostima. Preseljenje donosi nove uvjete rada, ali i dalje treba platiti liječnike, medicinske sestre, laboratorije, lijekove, prehranu i bolničku logistiku. Nova zgrada može omogućiti učinkovitiju organizaciju, dok veći prostor i složeniji sustavi istodobno stvaraju drukčije potrebe održavanja.

Za ilustraciju dugoročnog razmjera može poslužiti jednostavna računica: deset godina rashoda poslovanja Klaićeve na nominalnoj razini iz 2025. iznosilo bi oko 462,5 milijuna eura, a dvadeset godina približno 925 milijuna. To je mehaničko umnožavanje sadašnjeg godišnjeg iznosa, bez inflacije i promjene opsega rada, a ne prognoza troškova nove bolnice.

Ključno je utvrditi razliku između troškova koji se već financiraju u postojećim ustanovama i dodatnih troškova nove organizacije. Preseljeni liječnik ili odjel već imaju svoj rashod. Novi teret nastaje ondje gdje rastu broj timova, opseg usluga, potrošnja ili trošak održavanja, umanjen za stvarno ostvarene uštede na starim lokacijama.

Ta razlika trebala bi biti središte financijskog plana nove ustanove. Potrebno je znati koliko ljudi prelazi iz postojećih bolnica, koliko je novih zapošljavanja potrebno i u kojem se trenutku gase ili prenamjenjuju kapaciteti koji se napuštaju. U prijelaznom razdoblju treba osigurati i neprekinuto liječenje, što može zahtijevati usporedno funkcioniranje dijela starih i novih prostora.

Jednako je važno planirati troškove opreme nakon nabave. Dijagnostički uređaj uz kupovnu cijenu ima servis, potrošni materijal, softverske licence i buduću zamjenu. Više dostupne tehnologije može povećati mogućnosti liječenja, ali financiranje njezina rada mora pratiti nabavu.

Širi pritisak na sustav već je vidljiv u poslovanju HZZO-a. U 2025. njegovi rashodi za zdravstvenu zaštitu obveznog i dopunskog osiguranja iznosili su 5,95 milijardi eura, uz rast od 12,07 posto. Unutar obveznog osiguranja bolnička zdravstvena zaštita dosegnula je 2,72 milijarde eura, odnosno 342,1 milijun više nego godinu ranije. Rast te stavke iznosio je 14,4 posto.

Samo godišnje povećanje rashoda HZZO-a za bolničku zaštitu bilo je, dakle, veće od vrijednosti ugovora za gradnju prve faze u Blatu. To uspoređuje dvije različite kategorije, godišnji rast tekućeg financiranja cijelog bolničkog sustava i jednu višegodišnju investiciju, ali jasno pokazuje razmjer budućih potreba.

HZZO u istom izvješću navodi i provedbu Vladine odluke o namjenskoj pomoći bolnicama od 80 milijuna eura za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova te potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Nova bolnica zato ulazi u sustav koji već mora usklađivati rast cijena, bolničke limite i obveze prema dobavljačima.

Objavljeni iznosi gradnje, nadzora i energije još ne daju odgovor na ukupni godišnji trošak rada u Blatu. Za taj odgovor potreban je povezan plan zaposlenih, ugovaranja s HZZO-om, potrošnje, održavanja i obnove opreme, zajedno s procjenom ušteda koje će donijeti objedinjavanje djelatnosti.

U takvom planu trebalo bi jasno prikazati i početno razdoblje rada, kada se ustanova tek uhodava, te troškove nakon isteka jamstava za novu opremu. Godišnji proračun bolnice mora moći podnijeti oba razdoblja.

Za djecu i roditelje vrijednost nove bolnice mjerit će se dostupnošću pregleda, povezanošću specijalista i uvjetima liječenja. Za javne financije ista će se vrijednost morati potvrđivati sposobnošću da se takva skrb stabilno financira godinama. Ugovorena gradnja važan je korak prema tom cilju. Dovršena i opremljena bolnica trebat će jednako pouzdan plan za svaki sljedeći dan rada.