Hrvatska bolja u raspoloživosti kreveta u bolnicama no u segmentu dugoročne skrbi

Europska unija (EU) je u 2024. godini, koja je zadnja godina za koju su prikupljeni potpuni podaci, imala 507 bolničkih kreveta na 100 tisuća stanovnika što je lagani pad u odnosu na godinu ranije kada je brojka bila 511.

Broj bolničkih kreveta je u padu još od 2009. godine kada se počela voditi ta statistika jer tada je iznosio 582 na 100 tisuća stanovnika.

Kako navodi Eurostat, to smanjenje se objašnjava znanstvenim i tehnološkim napretkom koji je omogućio smanjenje broja dana koji se proborave u bolnici u slučaju mnogih liječničkih tretmana te sve učestalijim alternativnim pristupima kao što su dnevna bolnica ili skrb o bolesniku na kućnoj njezi.

Bugarska je zemlja EU-a u kojoj je zabilježen najveći broj kreveta, odnosno 870 na 100 tisuća ljudi.

Druga je Njemačka sa 759 kreveta, a onda slijedi Austrija sa 731 krevetom te Austrija sa 655 kreveta.

Šest članica EU-a imalo je manje od 300 bolničkih kreveta na 100 tisuća stanovnika.

Najmanje je imala Švedska, tek 187. Slijedi zatim Nizozemska s 221 krevetom te Danska s 226 kreveta. Još su u toj skupini Finska, Španjolska i Irska.

Hrvatska je imala 558 kreveta na 100 tisuća stanovnika što je, dakle, nešto više od europskog prosjeka.

To je smanjenje u odnosu na trenutak ulaska u EU. Naime, 2013. godine broj bolničkih kreveta je bio 589 na 100 tisuća stanovnika. No, taj broj nije konstatno padao već je, ovisno o godini, znao i porasti, a najviše je u tom međurazdoblju bio na brojci 586 kreveta 2020. godine, odnosno u doba pandemije.

Slovenija, recimo, ima 399 bolničkih kreveta na 100 tisuća stanovnika.

Ponuđen je i pregled broja kreveta u sustavu za dugoročnu skrb o pacijentima kao što su stacionari i općenito ustanove za skrb o starijim i bolesnim osobama.

Najbolja u tom smislu bila je Nizozemska koja je raspolagala sa 1.390 kreveta na 100 tisuća stanovnika. Druga je Švedska s brojkom 1.298, a treća Belgija s 1.249 kreveta.

Može se primijetiti da zemlje poput Nizozemske i Švedske nemaju veliki broj bolničkih kreveta, ali zato su vodeće u osiguranju dugoročne skrbi za bolesnike što bi upravo moglo upućivati na učinkovitost bolničkog liječenja i dobro organiziran sustav skrbi za one kojima treba dugotrajna ili stalna pomoć.

Grčka je na dnu u tom segmentu jer ima tek 20 kreveta na 100 tisuća ljudi u dugoročnoj skrbi. Iznad nje je Bugarska s 26 kreveta te onda Portugal s 94.

Hrvatska ima 585 takvih kreveta na 100 tisuća stanovnika i u tome je bolja od tek sedam zemalja EU-a.

Slovenija raspolaže s 1.108 kreveta u sustavu dugoročne zdravstvene skrbi na 100 tisuća stanovnika.

Treba ipak reći i to da su u razdoblju od 10 godina između 2014. i 2024. Hrvatska i Estonija najviše u EU povećale broj kreveta u sustavu za dugoročnu zdravstvenu skrb.

Kad je riječ o takvim ustanovama to podrazumijeva brigu koja uključuje kako zdravstvene tako i socijalne usluge, odnosno uključuje i domove za starije i nemoćne osobe.