Ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60 posto do 2040.
„U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili život ljudi da je život bez plastike iz današnje perspektive teško zamisliv. Međutim istodobno smo ju toliko raširili okolišem da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom.“, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva prilikom obilježavanja.
Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima. Zabilježeno je više pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stoljeća do danas preplavila je svijet i promijenila način na koji živimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe.
Velika prijetnja mikroplastike
Dugački polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plastičnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veličine od 0,1 μm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i šire po okolišu, a pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.
Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta.
Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040.
Recikliranje nedovoljno
„Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži na odlagališta. Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 posto ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 posto i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.“, priopćili su podatke iz ministarstva.
Pročitajte još:
Plastični otpad se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima.
UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje, pokazuju globalni podaci.
4 Odgovora
Očito ljudma vise nije stalo, a ima to ogromne posljedice na nas. Pogotovo to možemo uočiti na promjenjivom vremenu koje se u zadnjih par godina drastično pogoršalo.
Nema nam spasa…
nema.
Žalosno.