Eurozona i Europska unija (EU) općenito neprestance nastoje pronaći načine kako bi se potakao gospodarski rast koji se već niz godina suočava s kočnicama kakve su starenje populacije, porast socijalnih troškova te u zadnje vrijeme problemi s energetskom sigurnošću i cijenama.
Sve to samo pojačava potrebu da se razmotre najbolje mogućnosti koje bi otvorile prostor za intenziviranje ekonomskih aktivnosti, a jedno od područja koja u tome mogu dati doprinos je porezna politika. Problem je što u tome u EU-u postoji dosta izražena fragmentiranost premda se u zadnje vrijeme dosta razgovara i o harmonizaciji poreza na europskoj razini.
“Pitanje za donositelje odluka je stoga kako dizajnirati zdravu poreznu politiku koja će podržati ekonomski rast kroz vrijeme. To je posebno važno u trenutku rasta proračunskih pritisaka uslijed potrošnje za obranu i sve većih socijalnih troškova zbog starenja stanovništva što sužava manevarski prostor vladama. Ukratko, vlade moraju znati kako osigurati prihode što je moguće učinkovitije jer je prostor za grešku sve skuplji”, ocjenjuje u analizi think-tank Tax Foundation.
Kako analiza pokazuje, ukupna konkurentnost poreznog sustava bitna je za rast, odnosno zemlje koje imaju konkurentniju poreznu politiku iskazuju bolje ekonomske rezultate.
No, takav pogled na stvari sugerira da bi u razmatranju porezne politike trebalo skrenuti pozornost na njezin ukupni učinak umjesto, što se često događa u praksi, fokusa na pojedinačne porezne instrumente.
“Prečesto se razgovori o poreznim promjenama usredotoče na jednu istaknutu poreznu varijablu, primjerice porez na dodanu vrijednost ili korporativni porez, iako u praksi kućanstva i tvrtke reagiraju na kombinirane učinke različitih poreza i poreznih pravila”, ističe Tax Foundation.
Tako zemlja s umjerenim stopama te neutralnom i predvidivom poreznom bazom može imati bolji porezni učinak no ona s nižim stopama i složenim sustavom, kao što slična razina poreznih prihoda i preveliko opterećenje rada i investicija mogu proizvesti slabiji rast.
Stoga bi donositelji odluka morali prije svega razmišljati u kategoriji ukupnom poreznog miksa, no iako je sveobuhvatna reforma u načelu poželjnija politički je često teže izvediva.
U takvim okolnostima bi trebalo znati koji je to segment koji će najvjerojatnije ubrzati rast, a analiza pokazuje da su to nedvojbeno korporativni porezi.
Podijeli li se sveukupno oporezivanje na pet stupova korporativni segment je jedini koji pokazuje snažnu i konzistentnu vezu s rastom.
U statičkim procjenama, napredak od jednog boda na ljestvici konkurentnosti korporativnog poreza donosi 0,07 postotnih bodova veći godišnji rast. U dinamičnoj izvedbi kumulativni učinak raste na 0,16 postotnih bodova u vremenu od tri godine.
U Hrvatskoj je stopa oporezivanja kapitalne dobiti 12 posto, jednako kao kod dividendi ili kamata na oročenu štednju. Porez na dobit tvrtki ima stope od 10 posto na prihode do milijun eura i 18 posto na prihode veće od milijun eura. Integralno korporativno oporezivanje u slučaju dividendi ili kapitalne dobiti tako iznosi u prosjeku 27,8 posto.
Pročitajte još:
Po stopi od 18 posto Hrvatska je na 26. mjestu među 32 europske zemlje u koje su ubrojene članice EU-a te Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Norveška i Island.
Kako ističe Tax Foundation, mnoge razvijene ekonomije imaju realni rast po glavi stanovnika od jedan do 1,5 posto godišnje, pa bi tako i mali pomaci u konkurentnosti korporativnog poreza mogli osnažiti životni standard, fiskalnu ravnotežu i održivost duga.
