Rekordne temperature potiču potražnju za klimatizacijom i uzrokuju porast potražnje za električnom energijom. Europska energetska mreža stavljena je na kušnju dok kontinent pogađa treći toplinski val ove godine.
Meteorolozi upozoravaju da bi temperature ovog tjedna mogle dosegnuti žarkih 43°C u Sredozemlju, dok se zapadna Europa priprema za potencijalno rekordne vrućine.
Francuska je već stavila više od polovice svojih 96 departmana pod crveni stupanj uzbune zbog opasnosti po život, pozivajući građane da izbjegavaju izravnu sunčevu svjetlost i budu na oprezu.
S druge strane, britanski Meteorološki zavod upozorava da bi dnevne temperature na jugu Engleske mogle doseći 38°C u nadolazećim danima, uz ‘opasne’ tropske noći (gdje temperatura nikada ne pada ispod 20°C tijekom 24-satnog razdoblja). Njemačka, Španjolska, Portugal i Švicarska također očekuju visoke temperature koje počinju zaustavljati svakodnevni život.
Diljem Europe, stotine škola su zatvorene, dok je željeznički promet u prometnim gradovima poput Pariza i Bruxellesa smanjen kako bi se smanjio rizik od kvarova. Postoji još jedna žrtva ekstremne vrućine koju većina ljudi ne uzima u obzir, a to je struja.
Kako visoke temperature utječu na europsku energetsku mrežu
Europa često bilježi porast potrošnje električne energije tijekom toplinskih valova zbog povećane potražnje za hlađenjem. Zapravo, hlađenje prostora, koje se uglavnom sastoji od klima uređaja i ventilatora, potrošilo je oko sedam posto svjetske električne energije u 2022. godini.
Svijet se peče u ekstremnim vrućinama, što potiče veću potražnju za hlađenjem, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) još 2023. godine.
Rekordne temperature potiču potražnju za klimatizacijom i potiču porast potražnje za električnom energijom – što može rezultirati začaranim krugom povećanih emisija stakleničkih plinova koji zauzvrat čine svijet još toplijim.
Tijekom toplinskog vala ranog ljeta 2025., Francuska je zabilježila večernji vrhunac električne energije 25 posto iznad prosjeka izvan sezone zbog hlađenja, unatoč relativno niskoj stopi vlasništva klima uređaja u zemlji.
Koje će zemlje doživjeti najveći porast potražnje za električnom energijom?
Web stranica za usporedbu cijena Compare the Market analizirala je 85 zemalja, koje predstavljaju oko 90 posto globalne potrošnje električne energije, kako bi razumjela kako se potražnja za električnom energijom mijenja tijekom ekstremnih temperaturnih mjeseci.
Studija je usporedila potražnju tijekom najtoplijih 10 posto mjeseci u svakoj zemlji s potražnjom tijekom mjeseci s normalnom temperaturom.
Istraživači su otkrili da je Grčka na prvom mjestu u svijetu, s potražnjom za električnom energijom koja se povećala za 38,62 posto tijekom ekstremnih vrućina. To je jednako dodatnih 143,08 kWh po osobi mjesečno tijekom ekstremnih vrućina.
Crna Gora je bila druga s porastom potražnje od 22,49 posto, a slijede Turska (21,91 posto), Hrvatska (17,76 posto), Italija (14,22 posto) i Španjolska (8,86 posto).
Europske zemlje s najdužim godišnjim nestancima struje
Kada ukupna potražnja za električnom energijom premaši raspoloživi proizvodni kapacitet ili fizička ograničenja električne mreže, to može uzrokovati pad električne frekvencije sustava uzrokujući nestanak struje.
Koristeći najnovije dostupne podatke o prekidima u opskrbi za pet godina, Compare the Market je također analizirao prosječno trajanje i procijenjene troškove kućanstava uzrokovane prekidima opskrbe električnom energijom u odabranim zemljama.
Među analiziranim europskim zemljama, Mađarska je zabilježila najdulje prosječno trajanje prekida, 2,92 sata godišnje, a slijede Slovenija s 2,16 sati i Grčka s 1,63 sata.
Iako Italija ima kraće prosječno trajanje prekida od Grčke, njezina velika baza kućanstava znači da bilježi najveći ukupni procijenjeni godišnji trošak kućanstava među istaknutim europskim zemljama. Procjenjuje se da nestanci struje u Italiji kućanstva koštaju oko 154,7 milijuna eura godišnje, a odmah iza nje slijedi Poljska sa 152,1 milijun eura.
Ove brojke potječu iz standardne pretpostavke o ‘vrijednosti izgubljenog opterećenja’ koja se koristi u energetskoj ekonomiji za procjenu troškova nestanka struje (na primjer kvarenje hrane, gubitak grijanja/hlađenja, prekid interneta i opće neugodnosti). To se ne temelji na lokalnim cijenama električne energije.
Mogu li obnovljivi izvori energije spasiti opterećenu europsku mrežu?
U lipnju i srpnju prošle godine Europu je pogodio toplinski val s temperaturama koje su dosegle 40°C , što je uzrokovalo povećanje dnevne potražnje za električnom energijom do 14 posto. To je, u kombinaciji s prekidima rada termoelektrana, dovelo od dvostrukog do trostrukog povećanja prosječnih dnevnih cijena električne energije.
Pročitajte još:
Međutim, prema energetskom think-tanku Ember, rekordna proizvodnja solarne energije u EU pomogla je u održavanju stabilnosti opskrbe energijom usred porasta potražnje.
U danima najveće vrućine, solarna energija je samo u Njemačkoj isporučivala do 50 GW energije, proizvodeći 33–39 posto njemačke električne energije. Njemačka ima 14 GW baterijskog skladištenja i 10 GW pumpno-akumulacijskih hidroelektrana, što je pomoglo u skladištenju dijela solarne energije za korištenje nakon zalaska sunca.
