Izvoz plastičnog otpada iz Europe dosegao je nove vrhunce u 2025., a Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo predvodili su pošiljke prema inozemstvu. Prema istraživanju organizacije Basel Action Network (BAN) i novinara Watershed Investigationsa, Njemačka je tijekom godine izvezla 810 000 tona plastičnog otpada, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo izvezlo približno 675 000 tona.
To je najviša razina u zemlji u osam godina i proizvedeno je dovoljno za punjenje oko 127.000 brodskih kontejnera.
Prema podacima Europske komisije, Europska unija godišnje izvozi oko 1,5 milijardi kilograma plastičnog otpada, a gotovo polovica završava u državama izvan OECD-a. Rast izvoza dodatno je potaknut visokim troškovima energije i krizom europske reciklažne industrije, zbog čega su brojna postrojenja za recikliranje smanjila kapacitete ili zatvorena.
Izvoz plastičnog otpada u Tursku i zemlje koje nisu članice OECD-a dramatično se povećao posljednjih godina, počevši od kraja 2023. Prema BAN-u, to je najvjerojatnije bilo zbog visokih troškova energije koji su doveli do zatvaranja operacija recikliranja plastike u EU.
Velik dio otpada, osim u Turskoj, završio je u Maleziji, Indoneziji i Vijetnamu, koje su među najvećim uvoznicima europskog plastičnog otpada. Stručnjaci i ekološke organizacije upozoravaju da mnoge od tih zemalja nemaju kapacitete za sigurno i održivo zbrinjavanje tolikih količina plastike, što dovodi do ilegalnog odlaganja, spaljivanja otpada i ozbiljnog onečišćenja okoliša.
Izvoz plastičnog otpada iz EU u zemlje izvan OECD-a porastao je na 45 milijuna kg mjesečno u prosincu 2025. s prosječnih 39,6 milijuna kg mjesečno u 2021. To je jednako 280 kontejnera plastičnog otpada izvezenih u zemlje izvan OECD-a dnevno, priopćila je BAN.
Koje zemlje žele primati strani plastični otpad?
U studenom 2026., prema Uredbi o prijevozu otpada, zemljama EU-a bit će zabranjen izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a, osim ako te zemlje žele uvoziti plastični otpad i mogu dokazati da ga mogu održivo zbrinuti.
Pročitajte još:
Nadolazeća zabrana doprinosi drugim naporima EU-a za poticanje kružnog gospodarstva i jačanje europskih mjera recikliranja plastike. Zemlje su imale rok do veljače 2025. da zatraže uvrštavanje na popis EU-a za uvoz neopasnog otpada, prema Europskoj komisiji, koja kaže da su to učinila 32 teritorija, uključujući dva koja su propustila rok.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, samo oko devet posto ikada proizvedene plastike je reciklirano, a 12 posto je spaljeno. Ako se nepravilno obrađuje, ovaj otpad može uzrokovati ozbiljnu štetu i okolišu i ljudskom zdravlju.
Jedan odgovor
Nista cudno iskreno