Kinesko gospodarstvo poraslo 5 posto, ali rat na Bliskom istoku već prijeti novim usporavanjem

Kinesko gospodarstvo u prvom je tromjesečju poraslo brže od očekivanja, unatoč sve snažnijim pritiscima iz međunarodnog okruženja, prije svega zbog rata na Bliskom istoku i novih poremećaja u trgovini i energiji.

Prema službenim podacima, kineski bruto domaći proizvod u prva tri mjeseca ove godine porastao je pet posto u odnosu na isto razdoblje lani. Time je rast nadmašio očekivanja analitičara, koji su uglavnom računali na stopu od oko 4,8 posto.

Riječ je i o prvom objavljenom BDP-u otkako je Peking prošlog mjeseca snizio godišnji cilj gospodarskog rasta na raspon od 4,5 do pet posto, što je ujedno i najniže postavljen cilj od početka devedesetih godina.

U odnosu na prethodno tromjesečje, kada je kinesko gospodarstvo raslo 4,5 posto, novi rezultat pokazuje blagi oporavak. Glavni oslonac rasta bila je prerađivačka industrija, dok sektor nekretnina i dalje ostaje jedna od najslabijih točaka kineskog gospodarstva zbog pada ulaganja.

Među pozitivnim elementima izdvajaju se i izvoz automobila te drugih industrijskih proizvoda, koji su bili važan izvor zamaha u prvim mjesecima godine. No analitičari upozoravaju da puni učinak bliskoistočnog sukoba tek dolazi i da bi idući kvartal mogao pokazati slabiju sliku.

Kina se tako i dalje pokušava održati na putanji rasta, iako je suočena s više paralelnih problema: slabijom domaćom potrošnjom, produljenom krizom u sektoru nekretnina, starenjem i padom broja stanovnika, ali i novim vanjskim pritiscima.

Rat na Bliskom istoku dodatno je pogoršao situaciju na energetskim tržištima. Prekidi i prijetnje povezani s Hormuškim tjesnacem podigli su cijene nafte i drugih sirovina, što povećava troškove uvoza i pojačava inflacijske pritiske. Iako Kina nije toliko ovisna o zaljevskom naftnom pravcu kao Japan ili Južna Koreja, posljedice su već vidljive kroz više cijene goriva i poremećaje u dijelu zračnog prometa.

Dodatni teret predstavljaju i trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Državama. Kina se trenutačno suočava s američkom carinom od 10 posto na većinu robe, a u Washingtonu se već najavljuje mogućnost ponovnog zaoštravanja carinskog režima tijekom ljeta.

Znakovi usporavanja već su vidljivi i u vanjskoj trgovini. Kineski izvoz u ožujku rastao je znatno sporije nego na početku godine i dosegnuo najnižu stopu rasta u posljednjih šest mjeseci. Istodobno je uvoz snažno skočio, što je smanjilo trgovinski višak na najnižu razinu u više od godinu dana.

Ekonomisti upozoravaju da će održavanje snažnog izvoznog zamaha biti sve teže ako potrošači u drugim dijelovima svijeta zbog viših cijena energije i opće neizvjesnosti počnu slabije trošiti. Za Kinu to znači da će i dalje morati tražiti ravnotežu između izvoza, industrijske proizvodnje i pokušaja da ojača domaću potražnju.