Kina će imati proračunski jaz od tri posto BDP-a 2024. godine

Freepik.com
Kineski juan, Foto: Freepik.com

Kina će tijekom 2024. godine imati proračunski deficit od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok bi se druga fiskalna potpora mogla pokriti izvanproračunskim dugom.

Deficit je niži od ovogodišnjeg revidiranog cilja od 3,8 posto, što sugerira da Peking želi održati fiskalnu disciplinu i ne razmatra „veliku fiskalnu bazuku“ sljedeće godine, odnosno velike poticaje i pomoć, a opcija izdavanja izvanproračunskog državnog duga daje mu fleksibilnost da pojača poticaje za održavanje stabilnog ekonomskog rasta.

Dva izvora rekla su Reutersu da bi se po potrebi mogle izdati posebne državne obveznice za plaćanje dodatnih troškova, moguće i do trilijuna juana, što je oko 140 milijardi dolara.

“Omjer deficita za 2024. postavljen je na tri posto, a nedovoljni dio može se nadopuniti posebnim državnim dugom”, rekao je jedan od izvora.

Kina je i ranije izdavala posebne državne obveznice. Godine 2020. prodala je  trilijun juana takvog duga za financiranje mjera povezanih s COVID-om. U 2007. izdala je 1,55 trilijuna juana kako bi kapitalizirala svoj državni fond, a 1998. godine izdala je 270 milijardi juana obveznica za dokapitalizaciju državnih banaka.

Kina ne uključuje posebne obveznice u svoje godišnje proračunske planove, budući da taj instrument vidi kao izvanrednu mjeru za prikupljanje prihoda za specifične projekte ili političke ciljeve u vrijeme potrebe.

Drugi ključni dio cjelokupnog kineskog fiskalnog stava je kvota obveznica koju lokalne vlasti smiju izdavati, a koja je također izvan državnog proračuna. Ipak, službeni ciljevi obično se javno ne objavljuju do godišnjeg sastanka kineskog parlamenta, koji se održava u ožujku.

Prema pisanjima kineskih državnih medija, Kina planira novi krug fiskalnih i poreznih reformi, a vlada nastoji poboljšati strukturu fiskalne potrošnje kako bi podržala strateške zadatke.

Savjetnici kineske vlade rekli su Reutersu da bi preporučili ciljeve gospodarskog rasta za 2024. u rasponu od 4,5 posto do 5,5 posto, pri čemu većina daje prednost cilju od oko pet posto, isto kao i ove godine.

Ulagači pak pomnije promatraju fiskalnu poziciju Kine nakon što ju je rejting agencija Moody’s prošli tjedan upozorila na smanjenje rejtinga, navodeći troškove spašavanja dugom opterećenih lokalnih vlasti i državnih tvrtki i kontrolu imovinske krize.

Dug lokalnih vlasti dosegnuo je 92 trilijuna juana ili 76 posto kineske gospodarske proizvodnje u 2022. godinu, što je porast u odnosu na 62,2 posto u 2019. godini, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda. Iako je gospodarski rast na putu za oko pet posto ove godine, analitičari ocjenjuju da će za postizanje slične razine u 2024. godini biti potrebna jača fiskalna potpora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari