Hrvatska možda i ima kviz koji se zove “Tko želi biti milijunaš?'” ali više nema kviz koji od pobjednika stvarno i napravi milijunaša. I iako je za vrijeme nikad neprežaljene kune, taj kviz bio nazvan ispravno (jer je nagradni fond iznosio upravo milijun kuna), od prelaska na euro, glavna nagrada u hrvatskom ‘Milijunašu’ iznosi 150.000 eura (1,13 milijuna nekadašnjih HRK). Složit će se mnogi, riječ je o ozbiljnoj svoti, iznosu koji bi mnogima riješio kredit, kaparu za stan ili barem nekoliko godina mirnijeg disanja. Ipak – milijun nije! U najboljem slučaju, to je “Tko želi biti jako dobro nagrađen?” kviz ili, ako se referiramo na zagrebačke cijene kvadrata, možda i “Tko želi biti vlasnik pola stana?” kviz.
Tu tako započinje zabavni paradoks domaće televizijske ekonomije. Najpoznatiji kviz o milijunu u Hrvatskoj ne nudi milijun eura, dok se pravi milijunski iznosi, ako govorimo o igrama s velikim dobitkom, nalaze daleko od studija, vruće stolice i Tarikove dramaturške pauze. Drugim riječima: znanje može donijeti pristojan novac, ali za milijun je ipak potrebna razina sreće koja vrijeđa sve koji su ikad učili glavne gradove.
Hrvatski ‘Milijunaš’ time nije jedini regionalni paradoks. U Srbiji se kviz “Želite li da postanete milioner” najavljivao s glavnom nagradom od 5 milijuna dinara, što također nije ni blizu milijun eura. U regiji je, čini se, “milijunaš” više televizijski žanr nego financijsko obećanje. Milijun je ostao u naslovu, kao što “domaći kruh” često ostane u marketingu, dok stvarnost napravi svoje.
U Hrvatskoj, osim Milijunaša, postoje i drugi kvizovi u kojima se može osvojiti lijep novac, ali ni oni ne vode prema milijunskom statusu. Potjera je možda najpopularniji primjer: znanje, brzina, timska igra i završni obračun s lovcem. Za sada, najveći osvojeni iznos u povijesti hrvatske Potjere iznosio je 40.000 eura. To je sjajno, pogotovo ako se zna da vas do njega ne vodi puko pogađanje, nego znanje pod pritiskom. Ali opet – od milijuna je udaljeno kao prosječna plaća od cijene novogradnje.
HRT potvrdio: “Milijunaš” je ostao ime kviza, ne obećanje nagrade
Iz HRT-a su za Financije.hr potvrdili kako maksimalni nagradni iznos u kvizu “Tko želi biti milijunaš?” iznosi 150 000 eura.
U Potjeri, kažu, maksimalna nagrada po emisiji nije fiksna, već ovisi o iznosu koji ekipa akumulira do završne potjere. “U Superpotjeri maksimalni osvojeni iznosi također nisu fiksni i ovise o tome koliko su natjecatelji spremni riskirati i u završnoj igri odlučiti se za igru protiv dvoje, troje, četvero ili svih petero lovaca. Što je više lovaca u završnoj igri u Superpotjeri, veći je rizik, ali su i veći novčani iznosi koje je moguće osvojiti. Dakako, da bi na kraju osvojili iznos koji su akumulirali do završne igre u Potjeri i Superpotjeri, natjecatelji moraju biti bolji u direktnom srazu s lovcima,” objasnili su.
Iz HRT-a nadalje objašnjavaju kakonagradni fond u kvizovima ulazi u direktan trošak emisije, što znači da se kod pripreme formata u razdoblju predprodukcije pretpostavi koliko će se otprilike novca osvojiti u pojedinoj emisiji.
“Ta se pretpostavka donosi na temelju prethodnog iskustva (kvizove na HRT-u radimo već 60 godina), zatim na temelju iskustva licencnog partnera (koliko je novca otprilike ‘podijeljeno’ u originalnim inačicama Milijunaša, Potjere i Superpotjere). Budući da je odnos pobjeda i poraza lovaca otprilike 71 % : 29 % i budući da u više od 1850 emitiranih emisija Potjere već imamo ozbiljan uzorak, i to nam služi kao referenca ‘prikupljena na terenu’,rekli su.
“Tko želi biti milijunaš?”, kažu u HRT-u, pitanje je koje se postavi svakom natjecatelju koji sjeda u „vrući stolac“ nasuprot voditelju.
“To je pitanje poziv na igru u kojoj spremnost na osvajanje glavne nagrade isključivo ovisi o znanju, koncentraciji, strategiji i mentalnoj snazi pojedinca. Tko se na pravi način uhvati ukoštac s izazovom u tom kvizu, ima velike šanse za konačni uspjeh,” rekli su.
Nadodali su i kako povećanje novčanih nagrada u kvizovima trenutno nije u planu.
“Na kraju je važno napomenuti da je za kvizaški ugled od osvojenog iznosa puno važnija dobra igra po kojoj će se pamtiti nečiji nastup,” zaključili su.
Jackpot je negdje drugdje
U usporedbi s većim europskim tržištima, hrvatska kvizaška nagradna ekonomija izgleda skromnije. Britanski “Who Wants to Be a Millionaire?” i dalje nosi glavnu nagradu od milijun funti, dok njemački “Wer wird Millionär?” standardno čuva glavnu nagradu od milijun eura. Ondje naslov još uvijek ima doslovno značenje. U Hrvatskoj je naslov ostao isti, ali se ambicija prilagodila veličini tržišta, televizijskim budžetima i, očito, našoj sklonosti da se veliki snovi spuste na realniju ratu kredita.
Zato bi se pitanje iz naslova moglo preokrenuti: na kojim se igrama najlakše postaje milijunaš? Ako govorimo o kvizovima znanja, odgovor je – nigdje u Hrvatskoj. Može se osvojiti velik, respektabilan i za većinu ljudi životno važan novac. Ali milijun? Ne. Kvizovi u Hrvatskoj danas više nagrađuju znanje nego što mijenjaju klasni status. To nije loše; čak je simpatično pošteno. Samo je malo komično kad se emisija i dalje zove Milijunaš.
Pročitajte još:
U konačnici, hrvatska kviz-scena pokazuje zanimljivu ekonomsku istinu: znanje ima cijenu, ali sreća ima jackpot. U kvizovima možete pokazati da znate povijest, geografiju, kemiju, književnost i sportske rezultate iz 1987. godine. Možete pobijediti lovca, preživjeti najbržu rundu i pogoditi pitanje koje bi pola države guglalo ispod stola. Ali ako baš želite postati milijunaš, hrvatska televizija vam zasad poručuje: lijepo je što znate, ali milijun je negdje drugdje.
U Hrvatskoj, dakle, ni “Tko želi biti milijunaš? “više ne jamči da će pobjednik zaista postati milijunaš. Glavna nagrada od 150.000 eura i dalje je ozbiljan novac, ali naziv emisije ostao je ambiciozniji od njezina nagradnog fonda. To pomalo podsjeća na stari vic o poznatom američkom biznismenu koji je na jednom predavanju rekao da je njegova supruga od njega napravila milijunaša. Kad ga je student pitao što je bio prije toga, odgovorio je: “Milijarder.” U hrvatskoj verziji priče, televizijski kviz od natjecatelja ne radi milijunaša, nego osobu koja se može ozbiljno približiti kapari za stan – što je u današnjoj ekonomiji možda jednako dramatično kao i pitanje za milijun.
